Bivši član Predsjedništva Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i nekadašnji lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u Sarajevu predstavio svoju novu knjigu “Izdaja Bosne”, ali i opteretio ionako zagađenu političku atmfosferu u BiH, upuštajući se u etnorasističke konotacije.
Naime Stjepan Kljujić, deklarisani Bosanac, danas je izrekao netačne i diskriminirajuće osvrte na legitimitet člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Njegov osvrt na legitimnost je potpuno pogrešan, a sa stanovišta Ustava BiH, te važećih međunarodnih konvencija potpuno neutemeljen. Jednostavno zbog toga što članovi Predsjedništva moraju da predstavljaju narode i građane BiH, a ne samo “vlastiti” narod. Kao što je naravno i logično, jer u drugom slučaju radilo bi se o plementskom društvu, a koje je na ovim prostorima i pored raznih nacionalističkih poglavica prevaziđeno, poraženo i trza se još u sopstvenim grčevima, ali bez šanse da pobijedi. Stjepan Kljujić je govorio i o njegovoj knjizi, a što prenosimo u daljem tekstu.
Politika koju je Hrvatska vodila prema Bosni i Hercegovini uglavnom je bila temeljena na neznanju i predrasudama, i to se zbiva u kontinuitetu, od razdoblja kada je Franjo Tuđman bio hrvatski predsjednik, pa do mandata predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, izjavio je u subotu nekadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i bivši član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Stjepan Kljuić, ponavljajući tvrdnje kako je Tuđman ss Slobodanom Miloševićem u Karađorđevu 1991. godine dogovarao podjelu Bosne i Hercegovine.
Kljuić je ovo kazao na predstavljanju svoje nove knjige Izdaja Bosne, u kojoj je iznio svoja sjećanja na protekla tri desetljeća i najdramatičnije razdoblje novije historije Bosne i Hercegovine, u kojem je vršio najviše stranačke i državne dužnosti.
On je predsjednik HDZ-a BiH postao prije rata, artikulirao je hrvatsku politiku u periodu u kojem se vodila borba za osamostaljenje Bosne i Hercegovine i odbranu od srbijanske agresije, a politički je eliminiran kada ga je po, direktivama iz Zagreba, na čelu stranke zamijenio Mate Boban.
Kljuić nikada nije oklijevao kazati kako ga je uklonila politika čiji je cilj bila podjela Bosne i Hercegovine po etničkim granicama, a u subotu je to ponovio, konstatirajući kako je žrtva, ali i kako je to “sam tražio”, odbijajući odustati od načela za koja je držao da su vrijedna borbe.
“Tuđman nije imao pojma što je Bosna”, tvrdi Kljuić i ponovo iznosi optužbu da se Tuđman u Karađorđevu s bivšim srbijanskim predsjednikom dogovorio o tome kako podijeliti Bosnu i Hercegovinu.
Kaže da mu je to Tuđman rekao lično, tokom sastanka u Zagrebu nakon susreta u Karađorđevu.
“Za Bosnu i Hercegovinu nije bitno koliko je kojega naroda. Svi moraju imati prava kakva imaju pripadnici različitih naroda u Švicarskoj”, poručio je on, uz konstataciju da će “Bosne, unatoč izazovima, biti, samo se za nju treba boriti unutarnjim snagama”.
Jedan od promotora Kljuićeve knjige, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak Franjo Topić, kazao je kako je odnos prema politici kao zalaganju za opće dobro u Bosni i Hercegovini odavno napušten, što je bitan uzrok problema u kojima se ta država nalazi.
Biti Hrvat i istovremeno Bosanac je izazov za svakog pripadnika hrvatskog naroda u toj državi, a Kljuić je jedan od onih kojima je u tome teško naći premca, tvrdi predsjednik Napretka.
Izvor: Agencije
