Tradicionalnim maršem i polaganjem programom obilježena je 77. godišnjica Igmanskog marša.
Centralnom obilježavanju 77. godišnjice Igmanskog marša prisustvovalo je, prema procjenama organizatora oko 15.000 osoba, koji su na Veliko polje uglavnom stigli autobusima.
Prema riječima predsjednika Organizacionog odbora Igmanskog marša Ibrahima Durme, ove godine, kao i ranijih godina u Maršu su učestvovale hiljade ljudi.
– Naše procjene govore da bi na ovom obilježavanju moglo biti oko 15.000 posjetilaca odnosno ljudi koji su došli da obilježavanje. Izvan BiH došlo je 2.200 osoba, a imamo i ljude iz cijele BiH. Tu su gosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i jedna delegacija iz Makedonije – kazao je Durmo.
Smatra da je veoma značajno obilježavati datume koji su bitni u historiji.
– Jako je bitno ne preskakati historiju, mi nismo od juče. Ovo je pouka, posebno mlađim generacijama, kako su ljudi bili spremni da idu i goli i bosi jer su imali cilj – pojasnio je Durmo.
Učesnici Igmanskog marša su uz zvuke partizanskih pjesama, zastave bivše Jugoslavije, slike Josipa Broza Tita i transparente s porukom “Druže Tito, mi ti se kunemo”, kao i zastave SUBNOR-a i državne zastave BiH, iz mjesta Hadžići kod Sarajeva jutros pješice krenuli ka Velikom polju na Igmanu.
( Samir Yordamoviç – Anadolu Agency )
U maršu su učestvovali ljudi iz raznih krajeva BiH i susjednih zemalja, pripadnici svih generacija, od najmlađih, tinejdžera, omladinaca, do najstarijih antifašista.
Među danas prisutnima na Igmanu bio je i Vlastimir Jevtić iz Vlajkovca u Srbiji, na Igmanski marš došao je treći put.
– Došao sam da obilježim ovaj datum koji je značajan u našoj historiji. Mislim da treba nastaviti tradiciju obilježavanja i da se to ne smije zaboraviti. Trebalo bi da dođe i što više omladine pa da oni nastave obilježavanje. Ovo ne smijemo zaboraviti, to je naša historija. To nije bila samo borba protiv fašizma nego borba za novi sistem – poručio je Jevtić.
Manifestacija je upriličena u organizaciji Saveza antifašista i boraca NOR-a u Kantonu Sarajevo.
Predsjednik SABNOR-a BiH Bakir Nakaš novinarima je kazao da svake godine 20.000 ljudi pokaže da osjećaj prema ovom događaju još postoji te da se poštuju vrijednosti nastale nakon 1945. godine.
“Da nije bilo žrtava od ‘41 do ‘45 ne bi bilo ni BiH u AVNOJ-evskim granicama, niti BiH koja je definisana rezolucijom ZAVNOBiH-a, a samim tim ni BiH koja je stekla svoju nezavisnost u martu 1992. godine”, istakao je Nakaš, prenosi agencija Fena.
Naglasio je da su vrijednosti antifašističke borbe ugrađene u temelje BiH, te da trebaju biti uvijek na snazi, a ne u historiji.
Igmanski marš izveden je u noći s 27. na 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od minus 38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske brigade NOV-a pješačilo je 19 sati.
Uoči marša, Prva proleterska zatekla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama, nakon čega je donesena odluka o izvršenju tog neizvjesnog, ali jedino mogućeg pokreta. Oni su prošli pored Sarajeva i preko Igmana, ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.
Izvor: Agencije
