BIOGRAFIJA
Josip R. Svoboda rođen je 21. marta 1943. godine u Travniku, u Bosni i Hercegovini. Osnovno i srednje obrazovanje (Realna gimnazija u Travniku)
stekao je u rodnom gradu. Na Filozofskom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1970. godine, kao redovan student na odsjeku germanistike, njemački jezik sa književnošću i engleski jezik; paralelno sa ovim studijem, studirao je, kao vanredni student, i na Pravnom fakultetu Univerziteta Sarajevo. Prije studija u Sarajevu pohađao je Vojno-pomorsku akademiju u Divuljama kod Splita. Poslije studija odlazi u redakciju „Oslobođenja“ na izučavanje novinarskog zanata, što je bila njegova životna želja. Pisanjem se bavio od 1963. godine (kao saradnik pomorskog časopisa „Plavi putevi“, kasnije za studentski list „Naši dani“).
RAĐANJE PUTOPISCA
Prvo veće putovanje bilo mu je u Port Said i Aleksandriju u Egiptu 1964. godine. Kasnija putovanja bila su po zemljama Evrope da bi 1976. godine prvi put kročio i na tlo Azije, a kasnije Sjeverne i Centralne Amerike. Okosnica svih njegovih velikih putovanja bila je radoznalost jednog etnologa i filologa i imala su studijsko-istraživački karakter. Napisao je i objavio velik broj reportaža, a o svojim utiscima sa putovanja održao je brojna predavanja u zemlji i inostranstvu. Nakon završenih studija germanistike, posvećuje se istraživačkim putovanjima i etnološkim studijama. Prvo veće putovanje vodi ga već 1970. godine u istočnu Afriku, gdje boravi dvije godine. Od 1975. do 1977. godine živi u Ateni u Grčkoj, gdje osniva vlastitu turističku agenciju “Zorba's summer”.
Susret s kulturama Bliskog istoka
Prvi neposredan susret s kulturama Bliskog istoka i jednom azijskom civilizacijom doživljava 1976. godine, putujući kroz Tursku, Iran, Irak i Afganistan u Pakistan; ovdje se prvi put susreće sa dva antička, manjinska, naroda: Kalašima i Hunzama. U narednim godinama slijede nova studijska putovanja u Aziju i Afriku.
Povratak expedicijama
Krajem 1995, u toku 1996. i 1998. godine ponovo se vraća studijskim putovanjima i usmjerava svu pažnju sjeveroistočnim i sjeverozapadnim graničnim područjima Pakistana i manjinskim narodima Kalašima i Hunzama. Od 2000. godine okreće se prostoru sjeverne i srednje Amerike i putuje na područja maja-kulture: Meksiko, Gvatemala, Honduras.
Humani i patriotski anganžman 90-tih
On prekida svoj, već pripremljen, veliki projekat odlaska na više godina u područja Hindukuša, Pamira, Karakoruma i Himalaja i angažuje se kao novinar, humanista, autor i predavač da pomogne Bosni i Hercegovini. Pored više od 50 predavanja na temu uzroka tragedije Bosne i Hercegovine i gotovo istog broja dokumentarnih foto-izložbi, aktivnosti na prikupljanju humanitarne pomoći i nekoliko stotina datih novinskih intervjua na prostoru zapadne Evrope, rezultat dijela tih brojnih aktivnosti su i knjige “Sarajevo 1992. - ratni dnevnik” i “Sarajevo – grad umire-svijet posmatra”, kao i brojni tekstovi o ratnoj drami u Bosni i Hercegovini, objavljeni u inostranoj štampi.
Osim pisanja, Josip Svoboda se bavi fotografijom i slikarstvom, a na svojim putovanjima snimao je video-kamerom dokumentarni filmski materijal.
Imao je brojne samostalne izložbe fotografije i likovne izložbe u Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji i jednu u Parizu.
Nakon većeg eseja “U zemlji Hunza”, objavljenog 1976. godine, njegova prva knjiga je “Oporuka Hunza”. Pored navedenih ratnih knjiga, koje su prevedene i publikovane na njemačkom i holandskom jeziku, publikovana je i knjiga “Dobar dan”, također prevedena na njemački jezik. Sam je, svojim sredstvima, publikovao zbirku pjesama hrvatske pjesnikinje Irine Polkovnikov (sada Irina Kavi), s naslovom “Molitva za djecu Sarajeva”.
Po završetku rata u Bosni i Hercegovini, ovaj autor nudi 1997. godine Akademiji nauka Bosne i Hercegovine istorijski prilog za studiju s nazivom: „Bosna između srpskog i hrvatskog nacionalizma – Rađanje i umiranje jugoslavenske ideje“. Akademija odbija rukopis, premda je jedan njegov sažetak već 1996. godine bio objavljen u knjizi „Jenseits der Gewalt“ („S one strane nasilja“) njemačke izdavačke kuće KOMZI.
Zbog nezainteresiranosti bosanskohercegovačkih izdavačkih i tv-kuća, poslije rata i nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu uspio je do sada vlastitim sredstvima da objavi samo jedan od brojnih rukopisa, ali ni jednu njegovu dokumentarnu filmsku reportažu. Krajem 2015. i 2016. godine uspio je da barem dijelu bosanske publike predstavi svoju svjetsku izložbu fotografija s nazivom “Dječja duša”; jednu u Sarajevu i jednu u Travniku.
Autor živi u Sarajevu, ali dosta vremena provodi i u rodnom Travniku.
H.M.
Uskoro samo na MAGistralu: Feljton autora Josipa Svobode
„Kroz misterije Afrike“, Izdanje 2017.
384 stranice B5 formata, luksuzno izdanje, s velikim brojem fotografija u boji.
Knjiga, podijeljena u 13 poglavlja, je uzbudljiv putopis autora, koji je sam izveo smion istraživački poduhvat u zemljama podsaharskog regiona.
Prateći tragove čuvenih istraživača Afrike, autor u knjizi predstavlja istoriju, običaje i sadašnji trenutak zemalja i naroda Istočne Afrike (Kenija, Tanzanija, Mozambik), Centralne Afrike (Zambija, Bocvana, Zimbabve, Malavi), Ekvatorijalne Afrike (Uganda, Burundi, Kongo), Zapadne Afrike (Francuski Kongo, Angola)...
Cijena: Eura 30,00
