“Riječ je prije svega o etničkim odrednicama uz članove Predsjedništva BiH”, kazao je švedski diplomat.
Podsjetio je kako je dobro poznato da neki dijelovi dejtonskog ustava nisu u skladu sa evropskim standardima, što je potvrdio i Europski sud za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”.
On je rekao kako očekivane prilagodbe postojećeg bosanskohercegovačkog ustava, koji je sastavni dio mirovnog sporazuma sklopljenog u Daytonu 1995., ipak ne znače zahtjev EU za promjenom kompletnog dokumenta.
Prema njegovim riječima, BiH nema obavezu da promijeni Dejtonski mirovni sporazum prije pristupa Evropskoj uniji, ali postoje određeni elementi koji će se, vjerovatno, morati modificirati u pristupanju.
Govoreći o izgledima i rokovima za BiH Wigemrk je istaknuo kako je jasno da u novoj strategiji ništa nije zadano, a ukoliko BiH sama uspije ubrzati provođenje reformi, prije može i računati na članstvo.
BiH još nije predala odgovore na upitnik Europske komisije, koji je toj zemlji dostavljen još u 2016., i još je neizvjesno kada će to biti učinjeno. Desi li se to uskoro, postoji mogućnost da evropska Komisija odobri BiH kandidatski status tokom 2019.
Uoči objavljivanja nove strategije za zapadni Balkan pojavile su se procjene kako bi BiH pregovore o članstvu u EU mogla otvoriti najranije 2023. godine, odnosno u periodu kada bi Srbija i Crna Gora svoje pregovore s Bruxellesom završiti.
Odgovori na upitnik EU mogli bi biti spremni tokom februara.
