Bosna i Hercegovina se ponovo nalazi na političkom i historijskom raskršću i ne smije sebi dopustiti još jedan zastoj ili kretanje unazad kada je u pitanju evropski put, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, prenose agencije.
Bakir Izetbegović je kao uvodničar na redovnoj seciji Asocijacije nezavisnih intelektualara “Krug 99” govorio o temi “Procesi EU integracija jačaju suverenitet demokratske BiH” i tom je prilikom je poručio da je Bosna i Hercegovina ponovo na istorijskom i političkom raskršću i da EU čeka njen odgovor.
“BiH ne smije sebi dopustiti još jedan zastoj ili kretanje unazad. Ona mora ostvariti prevagu pozitivnih integracijskih snaga. Nova strategije EU koja sadrži kredibilnu perspektivu proširenja i pojačani angažman EU na Zapadnom Balkanu pruža šansu za ovakvu prevagu. Nedostatak unutarnje kohezije, koji moramo sebi priznati, jedinstva i vizije, spremnosti i hrabrosti, zrelosti, nesebičnosti domaćih aktera može nanovo biti nadomješten snažnim angažmanom međunarodne zajednice, ovaj put EU, i može rezultirati definitivnim pozitivnim raspletom kada je u pitanju stabilnost i perspektiva bh. države i društva”, kazao je Izetbegović.
Kada je u pitanju evropski put BiH, Izetbegović je kazao da postoji nacionalni konsenzus kao i koncenzus bitnih političkih aktera.
“To se dokazalo kroz prihvatanje reformske agende prije dvije godine i kroz prisustvo političkih lidera predaji dovršenog Upitnika predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru. Ovo se još temeljitije potvrdilo kroz rad svih aktera na popunjavanju Upitnika. Sve je urađeno koncenzusom. Svih 1.086 predstavnika, 38 tijela, su se kroz rad u više od 200 sjednica usaglasili i koncenusom proizveli više od 20.000 stranica odgovora”, kazao je Izetbegović.
Dodao je da nova strategija EU za proširenje na Zapadni Balkan kroz program šest vodećih inicijativa pruža šansu za rješenje skoro svih problema i zastoja sa kojima se BiH suočava – unutrašnjih i problema sa susjedima.
“Niko neće raditi posao domaćih aktera. Moramo se odlučiti gdje i čemu istinski težimo i pripadamo. Da li smo spremni žrtvovati malo kako bismo dobili puno, a to je evropski sistem vrijednosti i standardi koji znače mir i vladavinu prava, dobro uređenu državu i ekonomiju, sigurnost, kvalitetniju infrastrukturu, digitalizaciju i tako dalje. Pružena ruka Brisela i evropski fondovi čekaju na našu ruku i na naš odgovor”, poručio je Izetbegović.
Član Predsjedništva BiH smatra da je i lično dosta doprinio evroatlantskom napretku BiH.
“Mislim da sam uradio neke krucijalne stvari. Uporno sam ponavljao, čak i u prošlom sazivu Predsjedništva BiH, da se promijeni redoslijed prioriteta i onda smo to dobili kroz britansku inicijativu. Što se tiče NATO-a, takođe sam uporno ponavljao da odustanu od talinskog preduslova, knjiženja perspektivnih lokacija. Reformska agenda, onako kako su je potpisali političari u BiH, je proizvedena faktički u SDA, za mojim stolom. To su samo neki detalji toga šta se radilo”, izjavio je Izetbegović, dodavši da je i od njemačke kancelarke Angele Merkel lično zatražio da pomogne BiH u prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, nakon čega je prihvaćena aplikacija BiH za članstvo u EU-u.
Istanbul i Brisel se međusobno ne isključuju
Govoreći o evropskom putu BiH i svojoj ulozi u tom procesu, član Predsjedništva BiH i lider SDA se osvrnuo i na optužbe kako mnogo češće posjećuje Istanbul, nego u Brisel.
– Mislim da te stvari nisu stvari koje se međusobno poništavaju, koje treba porediti. One se sabiraju. Treba posjetiti i islamske zemlje, i SAD, i evropske zemlje. To nisu stvari i procesi koje se međusobno potiru – dodao je Izetbegović.
U svom obraćanju medijima dotakao se i donošenja izmjena Izbornog zakona.
– Gospodin Čović ponavlja dvije mantre. Jedna je da su Hrvati ugroženi u BiH. Međutim, kada pogledate brojke, s obzirom na procenat s kojim učestvuju Hrvati u BiH, sa nekih 14 do 15 posto, njihovo učešće u vlasti to samo sebe demantuje. To naprosto nije tako. Hrvati su u mnogim segmentima pozitivno diskriminisani, odnosno dobijaju veći “dio kolača” od ostalih i to mora biti na uštrb ostalih. Što se tiče druge mantre da je ovo pitanje svih pitanja, to možda jeste za HDZ. Mi imamo Zakon, imamo Ustav i po njemu će biti izvršen izbor člana Predsjedništva. I onako kako smo upozoreni od Vijeća za vanjske poslove EU, nećemo napraviti nijedan korak u odmicanju od presude Suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić i Finci”, odnonso od građanskog principa, zato što gospodin Čović smatra da to treba. Dakle nećemo to uraditi. Ovaj drugi segment, koji se odnosi na Dom naroda u Federalnom parlamentu, mislim da je on nešto što se treba i može uraditi i što se tiče SDA, prihvatit ćemo skoro svaki kompromis koji podrazumijeva i građanske i ljevičarske stranke, koje samo čekaju da SDA da predlog da bi na njemu pokupile političke poene, pri tom urušavajući supstancu i stabilnost u ovoj zemlji. Ovaj put SDA neće izlaziti prva, nego ćemo čekati njih, ali će biti zadnja koja će napraviti problem u ovom pitanju. Što se tiče SDA, a to znaju i stranci, mi ćemo biti vrlo konstruktivni, ali čekamo i druge da budu konstruktivni – izavio je Izetbegović.
O kandidatu za Predsjedništvo BiH
U kontekstu izbora za člana Predsjedništva BiH prokomentarisao je i izjavu Safeta Softića kako bi Denis Zvizdić bio bolji kandidat za ovu funkciju, jer ima više šanse za pobjedu.
– To je njegova procjena. I ono kada sam nabrojao, po mom mišljenju, četvericu ili petericu koji imaju najviše šanse, to su sve naša mišljenja. SDA je istinski demokratska stranka i doći će mišljenje sa terena. Nama treba kandidat za člana Predsjedništva koji ima najveće šanse unutar SDA da zaista i nasljedi tu stolicu nakon Tihića i mene, tako da će to biti odluka ne rukovostva SDA, koje će samo potvrditi volju koja će doći sa terena. Uradit ćemo taj jedan proces koji će obuhvatiti široku bazu SDA – dodao je Izetbegović.
Neće rukovodstvo SDA pregovarati sa Mirsadom Kukićem hoćemo li glasati o akcizama, budžetu i slično, ili ne.
Govoreći o unutarstranačkim odnosima, kazao je kako je postupak odstranjivanja Mirsada Kukića iz Stranke pripreman odranije.
– Mi smo odlučili ranije da napravimo unutar Stranke, da kažemo, jedno pročišćavanje redova. Oni koji ne rade dobro, ili koji rade na pogrešan način, ili koji su pogrešno shvatili demokratiju, trebaju se ukloniti i na njihove pozicije doći neki drugi koji se neće tako ponašati, koji će imati više energije, ili koji će imati više privrženosti i koji bolje razumiju demokratiju. Ono što je radio gospodin Kukić u Banovićima, a zatim taj metod proširio i na Tuzlanski kanton, nije demokratija kakvu baštini i kakvu želi SDA. Takav način vladavine ljudi i takav način širenja te vladavine njegovim metodama, nije SDA. Ne možemo mi imati unutar SDA čitave segmente koji su okrenuti prema pojedincu. Mora se znati za piramidu i način donošenja odluka. Neće rukovodstvo SDA pregovarati sa Mirsadom Kukićem hoćemo li glasati o akcizama, budžetu i slično, ili ne. Ubuduće će ta struktura da radi onako kako treba, kako se rukovodstvo dogovori i odluči. Mi smo se, kako rekoh, ranije odlučili na ovu akciju, samo smo je pomjerali. Mi smo kontrolirali taj proces i odlučili se na njega kada su usvojene akcize, Zakon o PIO, Ruralna strategija, budžeti, kada je završen Upitnik. Imamo pravo na tu stvar, odnosno kada i taj unutarnji problem SDA, uz sve ove vanjske pritiske koje imamo i od unutrašnjih i međunarodnih faktora i od susjeda, neće proizvesti teške probleme za BiH. Planirali smo za januar, pomjerili smo za februar. Niije nas ova stvar zatekla, jer gospodin Konaković je već bio napustio SDA kada smo mi donijeli ove odluke. Mi smo mogli tada stati “ziheraški” i reći trpit ćemo ovo stanje. Nećemo trpiti ovo stanje. Biće demokratije u SDA i znat će se ko kakve odluke donosi u SDA, bit će ta propulzivnost i izvršavanje odluka – pojasnio je Izetbegović.
O boračkim protestima
Jedno od aktuelnih pitanja o kojima je govorio član Predsjedništva BiH bili su i protesti demobilisanih boraca, blokade saobraćajnica i njihovo uklanjanje.
– Hvala Bogu da nije došlo do primjene sile. Do primjene policije mora doći zato što se radilo o protivzakonitom okupljanju i zaustavljanju redovnog života i komunikacija u BiH. To može itekako koštati našu privredu. To sprečava ljude da odu na posao, ljekaru, u školu i tako dalje, i to nije dopušteno našim zakonima. Hvala Bogu do sada se nije desio nijedan incident tako da se trebamo potruditi i da se ne desi. Demobilisani borci koji ostanu bez zdravlja ili uđu u godine kada ne mogu da privređuju moraju biti zbrinuti od države. Moraju dobiti minimalnu penziju ili drugi vid pomoći, ali se ne smiju naći u beznadežnoj situaciji i to će država uraditi. Federacija BiH izdvaja skoro 3,5 puta više za skrb borcima od RS-a. To ima svoje granice. Ima momenta kada privreda više ne može da to nosi. Godišnje se 670 miliona, skoro dva miliona dnevno, izdvaja u te svrhe. To je već na granici podnošljivog. Iza rata smo izdvojili 11 milijardi maraka za te svrhe. Ako nastavimo da opterećujemo ovim segmentom budžete i privredu počet će da pate penzioni i zdravstrveni fondovi i slično. Ta distribucija će se pokvariti i preko toga se ne može ići, ali unutar ovog fonda od 670 miliona KM, gdje se smanjuje broj korisnika, se stvara prostor. Ove godine je to, recimo, 17 miliona maraka koje mogu otići u ove svrhe. Ako treba dodat ćemo još. Zbrinut ćemo borce koji su branili ovu zemlju i koji su, nažalost, u situaciji potrebe – istakao je Izetbegović.
Dodao je kako nema informacija o tome da se putem boračkih udruženja finansiraju osobe koje su pred Sudom BiH osuđene za ratne zločine, te da bi se to pitanje trebalo delegirati samim udruženjima.
