Ljudska inteligencija mnogo zavisi od uslova u kojima smo odrasli. Djeca koja nisu pothranjena i odrastaju u relativno nezagađenim uslovima u prosjeku postignu bolje rezultate. Genetika igra veliku ulogu u tome koliko smo inteligentni.
Istraživanja na blizancima pokazuju da se 50 do 80 posto varijacija u inteligenciji može pripisati genima. Ali pronaći prave genetske varijante ili alele pokazalo se kao velik izazov.
Do sada istraživanja DNK stotina hiljada osoba koje nisu u rodu pokazuje da samo 30 posto varijanti prelaze s roditelja na djecu, tj. nasljedne su. Velika ‘rupa’ između studije na blizancima i genetskih istraživanja zbunjivala je naučnike.
Sada je više od 500 gena koji se dovode u vezu s inteligencijom identifikovano u najvećem istraživanju ovog tipa. Naučnici su koristili uzorke iz institucije UK Biobank i uporedili gene više od 240.000 osoba.
Njihova analiza je identifikovala 538 gena odgovornih za inteligenciju, kao i 187 regija ljudskog genoma zaslužnih za logičke procese i razmišljanje. Neki od tih gena su takođe vezani uz neke druge biološke procese, poput dugog života.
Ali, čak i sa tim novim saznanjima jako je teško predvidjeti nečiju inteligenciju iz njegovih gena. Od svih osoba čije su gene koristili u istraživanju samo od sedam posto su tačno doveli u korelaciju gene i IQ (koji je nesavršeni pokazatelj inteligencije).
Istraživanje koje je analiziralo porodicu u Škotskoj pokazalo je kako inteligentniji ljudi imaju manje DNK mutacija koje utiču na genetiku, ali i sveukupno zdravlje, umjesto onog što su naučnici predvidjeli – a to je da imaju više genetskih varijanti koje ih čine pametnijim.
Ovo je jedna od najuzbudljivijih istraživanja koje sam ikada vidio”, rekao je genetičar Stiv Stjuart Vilijams.
Jedna od implikacija jeste da će se genskom terapijom (genetskim inženjerstvom) ne samo ‘popravljati’ stotine štetnih mutacija (za zdravlje) već i da će osobe biti pametnije, a ne samo zdravije.