Piše za MAGistral: Prim.mr.sc.dr.Dijana Jelić
“Budite optimista, prigrlite svoj problem, ako hoćete da ga riješite, mislite pozitivno, nadjite sreću u vlastitom sebi.“ A šta ako su sve te rečenice proizašle iz našeg samoosjećanja radosti, a nisu njeni uzroci? Da li se zaista procesom mišljenja možemo odlučiti sami za sreću? Pa ako pozovemo u pomoć religiju, istoriju, filozofiju, umjetnost, gdje naći rješenje?
Šta nas to čini sretnim ili nesretnim?
Dobro i loše raspoloženje!
Sreća nije ideja, nego iluzija, pošto sreća nije stvar razuma ,nego stvar uobraženja ili ludosti.
Sapfe
Ogledalo mišljenja o sebi!
Sposobnost da podijelimo osjećanje sreće ili nesreće jeste sposobnost da sebe damo drugoj osobi, a to se ogleda u medjusobnom povjerenju, prijateljstvu,poštovanju,istoimenom ili sličnom mišljenju,seksualnom odnosu,prisnosti i odanosti. Srećan muškarac ili sretna žena odabire istog takvog partnera. Nesrećna osoba odabire nesretnu osobu za bračnog partnera kako bi upotpunila svoje neuroze,a posljedica toga je neuspješan odnos.
Obično je izabrani partner ogledalo mišljenja koje nosimo o sebi.
Moć genetike!
Potvrdjeno je da osjećanje sreće zavisi od genskog materijala koji smo nasljedili od roditelja i da prosječno osjećanje naše srećnosti u narednim godinama života zavisi čak u 9o % slučajeva od naših gena.
Sa svih strana nas bombarduju različiti priručnici sa naslovima „Budite optimista,prigrlite svoj problem, ako hoćete da ga riješite,mislite pozitivno itd.“ A šta ako su sve te rečenice proizašle iz našeg samoosjećanja radosti, a nisu njeni uzroci?
Da li se zaista procesom mišljenja možemo odlučiti sami za sreću?
Pa ako pozovemo u pomoć religiju, istoriju, filozofiju, umjetnost, gdje naći rješenje?
Naučna odluka!
Naučnici su se odlučili za mozak, pjesnici za srce, a djeca, djeca su se odlučila za osmijeh.
Na osnovu statističkih podataka utvrdjeno je na ispitanicima u anketama o sreći da nikada ni jedan čovjek/ muškarac ili žena/ nije patio od previše sreće. Ali postoje ispitanici koji su godinama liječeni od depresije/ tužno tugovanje/ i stalno živjeli u začaranom krugu ličnog osjećanja nesreće.
Ako baš želite da znate koliko je ljudi danas na svijetu nesretno pročitajte brojke o liječenju depresivnih, a one iznose 34o miliona depresivnih u prevodu nesretnih. Neki se lijeće doživotno antidepresivima, što je svakako bolje od doživotne nesreće.
Otpornost na stres!
Ono što je moderna nauka otkrila jeste da su dobro i loše raspoloženje oblici moždane aktivnosti i da na svijet dolazimo sa genetski zadatim raspoloženjem koje životne okolnosti mogu pomjeriti malo lijevo, malo desno, ali da se uvijek vraćamo svojoj osnovi unaprijed zadate vrijednosti.
Količina sreće u životu pojedinca zavisi od anatomije i gradje mozga, gustine nervnih ćelija u pojedinim dijelovima mozga, i od količine hormona i neuroprenosnika koji nadražuju moždane centre. Neuroprenosnici su serotonin, noradrenalin i dopamin, ali ulogu igraju i druge materije koje nazivamo hormonima sreće.
Sa raspoloženjem je presudno povezana otpornost na stres, koja je takodje u najvećoj mjeri genetski zadata.
Što je čovjek manje otporan na stres to je veća vjerovatnoća da će biti nesrećan.
Internistička ordinacija
Prim.mr.sc.dr.Dijana Jelić
Spec.internista
033/525164:mob.061188758
Ul.Azize Šaćirbegović bb
71000 Sarajevo
