Bosanskohercegovački književnik Ismet Bekrić smatra da je pisati knjige za djecu, onu koja bi što prije odrasla i “onu već u godinama” koja bi se vraćala u djetinjstvo, poput otvaranja čudesnih vrata dobrote i ljepote.
“Uživati u ljepoti, u treptajima i odsjajima, znači prije svega osjećati. Zato je Svjetski dan knjiga za djecu izuzetno važan jer ta osjećanja (koja nam poklanjaju knjige) zapravo bude, podstiču u nama, preplićući se u zajedničko osjećanje svijeta da su djeca stupovi svijeta koji može (i mora) uvijek biti bolji, plemenitiji, djetinjastiji. Jer, kao što napisa slovenski pjesnik Boris A. Novak (jedan od dobitnika Nagrade Društva pisaca BiH ‘Bosanski stećak’), ‘Djetinjstvo je poezija života” – kaže Bekrić.
U svojoj knjizi o knjigama (“Palčić Čitalčić”) u kojoj nas jedan patuljak koji živi u bibliotekama i voli da čita, mašta i putuje vodi na svoj način i kroz bogatstvo svjetske i bosanskohercegovačke literature za djecu, napisao je Bekrić da “ništa ne može zamijeniti taj osjećaj, kad vam korice knjiga miluju dlanove, a iz otvorenih stranica izlijeću riječi i kao male ptice lete nepreglednim nebom vaših očiju i vaše znatiželje”.
Ističe da je upravo potraga za tom ljepotom čitanja i drugovanja sa dragim likovima, junacima svog djetinjstva, izuzetno potrebna i u obrazovanju i vaspitanju. Od nje također zavisi da li će mladi izrastati u dobre (pozitivne) ili loše (negativne likove), u ličnosti ili bezličnosti. Kaže kako, imajući sve to u vidu, moramo biti svjesni da su nam knjige za djecu (literatura uopće) potrebne kao hljeb, kao disanje, kao ljubav, kao mirno jutro koje nas budi suncem ili pjesmom kišnih kapi.
Bekrić naglašava da je zato Svjetski dan knjiga za djecu povod i da se sagleda gdje je, i kakva je, i kuda ide literatura za mlade u BiH, koliko nas ona približava, povezuje, čini boljima.
“Nažalost, moramo ‘primijetiti’ da su i ovdje sve vidljivije podjele, ‘ograde’, zatvaranja u uske stvaralačke prostore i da je neophodan drugačiji, tolerantniji, otvoreniji i lični i zajednički pristup knjizi i literaturi za djecu kao općem dobru i nadahnuću”, kaže on.
Vjeruje da će i ovogodišnji Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu (od 18. do 23. aprila) biti jedna od mogućnosti da se ozbiljnije i svestranije “pozabavimo i dječijom knjigom, kao pitanjem svih pitanja u procesu obrazovanja i sveukupnog stvaralaštva”.
“Pisci dolaze na sajam i sa novim knjigama za djecu kojih je, čini mi se, i sve manje jer je i sve slabija društvena i finansijska podrška tim izdanjima”, smatra.
Bekrić najavljuje da na ovogodišnji sajam dolazi s dva nova naslova – drugim jubilarnim izdanjem svoje prve knjige pjesama za djecu “Jutro tate Mrguda”, koja je objavljena prije punih 50 godina (čiji je sadašnji izdavač “Planjax”), te pjesmama o školi, koje je u (bogato ilustriranoj) knjizi s naslovom “Čarobno zrno”, objavila “Bosanska riječ”/”Lijepa riječ” iz Tuzle.
“Nije li zapravo svaka knjiga, posebno ona za mlade, kao jedno “čarobno zrno” iz kojega izrastaju nove generacije! Zapravo, novi, bolji svijet”, poručio je Ismet Bekrić, u povodu Svjetskog dana knjige za djecu.
Ismet Bekrić (Banja Luka, 1943.) većinu djela posvetio je djeci. Nakon srednje škole bavio se književnošću, novinarstvom, ali i prevođenjem. Završio je književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je u izdavačkoj kući “Glas”, kao urednik. Napisao je mnogo zbirki pjesama, igrokaza i slikovnica, sve namijenjeno djeci. Dobitnik je niza književnih nagrada. Tokom rata u BiH preselio je u Ilirsku Bistricu (Slovenija), gdje živi i danas.
Rođendan svjetskog bajkopisca Hansa Kristijana Andersena (2. april), na prijedlog UNESCO-a, promoviran je u svijetu kao Svjetski dan knjiga za djecu. Obilježava se svake godine da bi se ukazalo na važnost dječije knjige te potakla i razvila ljubav prema čitanju.
