Izložba “Tolkien: Maker of Middle-earth” najavljena za juni 2018. godine, obuhvatit će dosad neviđene rukopise i likovne radove velikog pisca epske fantastike, prenosi The Art Newspaper.
Izložbu posvećenu Tolkienu organizuje biblioteka Bodleian na Univerzitetu u Oxfordu, a među eksponatima će se naći i originalni akvareli koje je autor izradio pišući prve verzije fantastičnog romana Hobit.
Izložba, kako stoji u zvaničnom opisu, “istražuje Tolkienovu nevjerovatnu kulturnu baštinu, od njegovog umjetničkog, pjesničkog, lingvističkog genija do akademske karijere i privatnog života”.
Izložba će vas povesti na putovanje kroz Tolkienova slavna djela kao što su Hobit i Gospodar prstenova, a obuhvatit će rukopise, ilustracije i mape crtane za potrebe knjiga, navodi se u opisu izložbe.
U opisu se navodi da će biti prikazane Tolkienove rane apstraktne slike iz njegovog dnevnika i bloka za crtanje nazvanog “The Book of Ishness”, ali i rijetki predmeti, pisma, među kojima su i pisma čitalaca.
U likovnu selekciju je uključena i slika Linquë Súrissë (Trava na vjetru). Roman za djecu Hobit je objavljen 1937. godine i otad nikad nije povučen iz štampe. Priča o Bilbu Bagginsu i patuljcima koji istjeruju zmaja Smauga iz svoje planine nastala je upravo kao priča za laku noć koju je Tolkien pripovijedao vlastitoj djeci. Publika će također moći vidjeti različito dizajnirane omote i naslovnice knjiga i ilustracije priča.
Među neobičnim otkrićima ove izložbe je i stranica autorove sveske na kojoj su dvije sličice, naslovljene Ovdje (kada ne želiš ići odavde) i Tamo (na postojećem mjestu), obje iz 1914. godine. Njihovi nazivi asociraju poznati podnaslov Hobita: “There and back again” (“Tamo i opet nazad”).
Živopisne apstraktne slike nazvane Ovdje i Tamo otkrivaju Tolkiena kao studenta Oxforda koji još uvijek pronalazi svoj umjetnički glas, rekla je Catherine McIlwaine iz arhiva biblioteke Bodleian, kustosica izložbe. “Ove sličice pokazuju da je upravo tada počeo crtati ne samo ono što vidi, nego i ono što zamišlja”.
Izložba se fokusira i na Tolkienovu lingvističku stranu, posebno u pogledu staroengleskog jezika koji je odlično poznavao i predavao u vrijeme kada je radio kao profesor engleskog jezika i književnosti na Oxfordu (od 1945. do 1959. godine). Čitaoci dobro znaju da je za potrebe
romana, također, izmišljao jezike kao što su različite varijante vilenjačkog, patuljačkog i crnog jezika Mordora, dok je jezike ljudi bazirao na staroengleskom, kao i prateća pisma. Rani rukopisi slavnog Hobita i originalni rukopis trilogije Gospodar prstenova će također biti izloženi.
Tom Shippey, znalac Tolkienovog djela i profesor emeritus na univerzitetu Saint Louis, navodi da postoji velika količina neobjavljenog materijala kada su u pitanju Tolkienove slike i crteži.
Postoji knjiga nazvana Slike J. R. R. Tolkiena, a njegove ilustracije poslužile su za naslovnicu Hobbita. Vidio sam katalog izložbe i vrlo je ambiciozan i impresivan. Biblioteka Bodleian očigledno ima veliku količinu materijala koji nikad prije nije prikazan javnosti, a tu ulaze crteži i rukopisi, kazao je Shippey.
Predmeti iz Tolkienove arhive pripali su biblioteci Bodleian biblioteci 1979 godine, a smatra se da ona čuva najveću kolekciju Tolkienovih rukopisa i slika na svijetu. Ostali predmeti koji će biti izloženi u Oxfordu dolaze iz kolekcije na univerzitetu Marquette u Milwaukeeju.
