Siniša Roberski - Dohvaćene nedohvatljivosti

Svečano Vas pozivamo na samostalnu izložbu akademskog umjetnika Siniše Reberskog pod nazivom “Dohvaćene nedohvatljivosti” otvorenu u četvrtak 26. travnja 2018. u 19 sati u Galeriji ZILIK, Radićeva 13, Karlovac.

Ovom izložbom započinje ovogodišnji program ZILIK izložbi! Sezonu izložbi kojima se zahvaljujemo akademskim umjetnicima na sudjelovanju na 45. ZILIK-u započinje samostalnom izložbom Siniše Reberskog.

Profesor sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti Siniša Reberski ovogodišnjem 45. ZILIK-u održao je radionicu na temu Tajni život slova i uveo djecu u posve neobičan i predivan svijet slova i nebrojenih mogućnosti njihovog likovnog oblikovanja. Profesor Reberski potaknuo je djecu da traže u slovima njihovo porijeklo te stvore slike od slova tzv. kaligrafe. Svako dijete je odabralo jedno slovo i pretvorilo ga u lik – ljudski, životinjski, biljni ili u neki predmet. Nacrtane oblike djeca su bojala i dekorirala, a cilj radionice je bio proširiti spoznaju slovima i razbiti predrasudu da je pisanje dosadno te ukazati kako slova ne služe samo za puko pretvaranje glasova u znakove. Na temelju nastalih radova poput žirafa od slova ‘i’ ili ‘h’, psa od slova ‘h’, rode od slova ‘y’, dupina od slova ‘a’, kornjače od slova ‘d’ ili akvarija od slova ‘u’ zaključujemo kako je cilj radionice uspješno ostvaren.

Posjetitelji će na izložbi moći razgledati izbor radova iz ciklusa koji Siniša Reberski stvara posljednjih nekoliko godina, a u kojem bilježi vlastite vizije dalekih neistraženih prostora. To su imaginarni svjetovi nastali ispreplitanjem kolektivnog poznatog i individualnog zamišljenog. Uvriježeno kolektivno nasljeđe, spoznaje i vizualna memorija o poznatom nam dijelu Svemira ne nudi konačne odgovore već otvara nebrojene mogućnosti interpretacije s krajnjim ciljem pokušaja dosezanja nedostižnog. Kreiranjem vlastite vizije svijeta i njegovih sustava, odnosa, kretanja i gibanja Reberski stvara potencijalni prostor koji nameće mogućnost promatranja i analize svega općepoznatog i priznatog pritom se pitajući koliko općeprihvaćenih činjenica počiva na apsolutnoj istini (ukoliko ona uistinu postoji), a koliko zapravo svijet funkcionira na temelju nedorečenih teorija?

O IZLOŽBI:

“Unutar filozofskih promišljanja Siniša Reberski stvara vizije dalekih nedohvatljivih svjetova – mjesta koje je zamislio i naslikao. On ih bilježi, razvija, prati, istražuje, dokumentira i razmatra njihove potencijale. Takvim posvećenim radom ilustrirana mjesta poprimaju obrise stvarnog svijeta – ona postaju mogućnost na površini slike. Konstelacije, zvijezde, planeti, sateliti i asteroidni oblaci sastavni su dio imaginarnog svijeta ispunjenog tamnom energijom koja potiče širenje svemira. Dubina dalekih prostranstava ostvarena je bogatim i krajnje zasićenim tamnim bojama unutar kojih umjetnik oslobađa i rasvjetljuje prostor za pojedine akcente poput dramatičnih eksplozija, snažnih kolizija ili sjetnih prikaza osvjetljene strane planeta. Rastakanjem oštrih granica u prikazima kolizija planeta boje se međusobno prožimaju i stapaju u veću pulsirajuću masu. Kompozicije su definirane rasterom u funkciji geografskih koordinata, dok je mrljasto građenje dinamičnih površina planeta u kontrastu s minuciozno izvedenim kaligrafskim tekstom prisutnim u svakom djelu. Važan popratni element su svakako nazivi radova čiji je sadržaj oblikovan poput crtica iz dnevnika pasioniranog istraživača koji pri svakom novom avanturističkom poduhvatu ponosno bilježi svoja otkrića i spoznaje. Tekst je prisutan i u samim djelima – autor u zrakoprazni prostor svemira integrira kaligrafske bilješke nalik drevnim zapisima nekih drugih svjetova i naroda, odnosno kriptograma koji se pretaču u tajne kodove. Njihov meditativni karakter, koji vežemo uz duhovnu vrijednost arhetipskog običaja prepisivanja svetih tekstova, dopušta promatraču odlazak u druge svjetove u kojima će naizgled nepoznati znakovi poprimiti smisao i dobiti svoje značenje. Cijeli niz karakteristika, poput arhaičnih opisa djela, kaligrafskih crtica i tretmana površine papira natopljene bogatom zasićenom bojom, pridonosi stvaranju dojma starih kartografskih zapisa. Oni potiču buđenje kolektivne svijesti, te se kod promatrača javlja osjećaj kao da je već negdje vidio predočene vizije svijeta. Elementom prepoznavanja promatrač potvrđuje prisutnost i valorizira vjerodostojnost radova, odnosno mogućnost njihove istine, dok emocije i kolektivno iskustvo postaju medij razumijevanja slike.

Poput kroničara vremena jednog zamišljenog svijeta prepunog poznatih i nepoznatih čestica, Siniša Reberski doprinosi općoj viziji našeg svijeta uvodeći nas u intrigantan svijet njegovih mogućnosti i potencijala. Ciklus radova “Dohvaćene nedohvatljivosti” djeluje poput zbirke strastvenog istraživača koji prikuplja spoznaje, teorije, pronalaske i otkrića iz različitih izvora o jednom dalekom nedohvatljivom svijetu. Taj svijet je vizija mogućnosti i potencijala svake osobe, događaja ili predmeta za koje mislimo da ih poznajemo, jer prihvaćamo prvo i doslovno značenje koje nam je ponuđeno, no ako samo malo zagrebemo ispod površine, možemo i sami zaći u neki posve novi, dosada neistraženi svijet.” (iz predgovora izložbe Sonje Švec Španjol)

O AUTORU:

Siniša Reberski diplomirao je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1987. godine u klasi prof. Ante Kuduza, apsolvirao Umjetničko pismo i oblikovanje knjiga na Hochschule für Angewandte Kunst in Wien u Beču 1990. godine kod prof. Elfriede Gldschmidt i Thomasa Hansena, a 2016. godine magistrirao kaligrafiju na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani kod prof. Lucijana Bratuša.

Radio je kao ilustrator i grafički dizajner u Hrvatskoj i Njemačkoj, a 1991. započinje predavati na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje radi i danas kao profesor na Odsjeku grafike. Predavao je i na Studiju dizajna, Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Uz nastavni rad bavi se prvenstveno kaligrafijom, slikarstvom i grafikom. Slika najčešće u tehnici akvarela koji preferira i u kaligrafiji. Kaligrafija, grafika i slikarstvo se u njegovom radu neprestano prožimaju tako da je nerijetko nemoguće odrediti spada li mu rad u jednu točno određenu kategoriju ili je mješavina više njih. Izlagao je na dvadesetak samostalnih i brojnim skupnim izložbama.