Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je nakon predsjedničkih izbora u SAD, koji su održani 3.novembra 2020. pripremio analizu vanjske politike nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu. Iz analize „SAD 2020: Vanjska politika nove američke administracije prema Evropi, Bliskom istoku i Zapadnom Balkanu“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.
Joseph Biden – prema neslužbenim rezultatima 46.predsjednik SAD
Joseph Biden (D), jedan je od veterana političkog života u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD. Tokom pola stoljeća obavljao je važne funkcije u američkom političkom životu od Senata pa sve do američkog potpredsjednika u dva mandata (2009-2017) je na američkim predsjedničkim izborima, koji su održani 3.novembra 2020, prema neslužbenim rezultatima, pobijedio i postat će 46.predsjednik SAD. Biden je u novembru 2020. svoje dugo putovanje do vrha političke piramide okrunio pobjedom nad predsjednikom Donaldom Trumpom (R), nakon dva neuspjela pokušaja kandidature za američkog predsjednika na izborima 1988. i 2008.godine. Bidenova pobjeda, koja označava historijsku prekretnicu za SAD i svijet dolazi nakon četiri godine predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, koji je bio pun političkih sukoba i konfuzije.
Kada uđe u Bijelu kuću 20.januara 2021.godine kao 46. predsjednik SAD, suočit će se s nizom vanrednih okolnosti i izazova, sa kojima se do sada nije suočavao nijedan američki predsjednik: pandemija Covid-19, slabe perspektive američke ekonomije, ideološki polarizirana država na „plave“ i „crvene“, te velike međunarodne izazove od narušenih transatlantskih odnosa, agresivne politike i pokušaja Rusije i Kine, da istisnu SAD iz njenih tradicionalnih zona interesa u Africi, Aziji i na Bliskom istoku.
SAD dobivaju možda po prvi put u historiji iskusnog predsjednika za međunarodnu politiku. Za vrijeme svog mandata u Senatu, Biden se specijalizirao za vanjske poslove i vodio je Senatski Odbor za vanjske poslove dva puta 2001-2003 i 2007-2009.
IFIMES- ov osvrt na geostrategijsku situaciju
Joseph Biden će preuzeti funkciju predsjednika SAD u neviđenoj unutrašnjoj podijeljenosti SAD, dok su u isto vrijeme glavni američki suparnici snažno ojačali i više ih je teško zaustaviti, posebno agresivni prodor Kine i Rusije u Aziji, Mediteranu, Perzijskom zaljevu i Balkanu, što znači, da se mora suočiti s teškim vanjskopolitičkim izazovima. Demokratska većina u Predstavničkom domu 218 D/202 R, omogući će Bidenu fleksibilnost, da brzo i efikasno radi na vanjskoj politici, što ne vrijedi za Senat gdje su Republikanci zasada u većini 46 D/ 50 R.
Nova američka administracija će se suočiti sa podijeljenom Evropom gdje populističke vođe srednje Evrope, posebno Poljska i Mađarska iznutra podrivaju EU, dok je transatlantsko savezništvo poprilično poljuljano.
Biden i njegov tim dobro poznaju Bliski istok, a također će shvatiti, kao i prethodne administracije, da američkim interesima ne služi pogoršanje odnosa s Egiptom, Saudijskom Arabijom i Turskom. Ne možete birati ko će sjediti s druge strane stola, posebno kada pokušavate postići konsenzus oko Irana, riješiti rat u Siriji ili unaprijediti mirovni proces između Izraela in Palestinaca.
Očekuje se, da će novoizabrani američki predsjednik Joseph Biden slijediti neku vrstu modificirane Obamine politiku, prema državama Zaljeva, koja će biti usredotočena na očuvanje temelja sigurnosti i stabilnosti u regiji ne dopuštajući upotrebu sile (kao u slučaju Katara) i pozivajući na korake prema demokratiji i promicanju pitanja ljudskih prava i građanskih sloboda posebno u Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Biden zasigurno neće tražiti nove prijatelje citirajući predsjednika Johna Kennedya (D) prilikom preuzimanju predsjedničke funkcije 1961 -1963 kada je rekao, „Zadržat ću svoje stare prijatelje, jer ne mogu dobiti nove prijatelje dok sam na ovoj poziciji.“
Bliski istok ima veliko očekivanje od novog američkog predsjednika Bidena, zbog smanjenje uloge UN i Evrope u arapskom svijetu. Jedan od francuskih premijera, Raymond Barre 1995-2001, je rekao: „Ako je Americi dobro, svijetu je dobro, a ako je Amerika loša, onda je i svijetu loše.“
Zbog toga bez angažmana SAD nema trajnog mira, stabilnosti i prosperiteta na Balkanu, jer značajan dio političkih struktura te regije ima snažne konekcije i u službi su nekih drugih interesa, interesa rivala SAD. Za vrijeme Trumpove administracije SAD su se udaljile od demokratskih vrijednosti koje Americi daju moć i čine njenu naciju jedinstvenom. Slijedi mukotrpan put ka vraćanju istinskim demokratskim vrijednostima koje krase SAD.
Više na: https://www.ifimes.org/ba/9929
Ljubljana/Washington/Brisel/Ankara/Beograd, 20.novembar 2020
