Astronautska izreka koja kaže “najbolji način za istraživanje novih planeta je da na njih sletimo” možda zvuči otrcano, ali je uglavnom istinita i praktična.
Ljudi decenijama istražuju svemir pa su tako slali razne letjelice na Mjesec, Veneru i Mars. Međutim, u Sunčevom sistemu postoji nekoliko mjesta koja ljudska vrsta još nije potpuno upoznala. Jedno od tih mjesta je planeta Jupiter.
Jupiter je uglavnom sastavljen od vodonika i helijuma što znači da bi slijetanje na njega bilo jednako tome da pokušavamo da sletimo na oblak. Jupiter nema vanjsku koru koja bi omogućila slobodan pad, već samo beskrajan raspon atmosfere.
Sigurno se sada pitate da li je moguće propasti s jednog kraja Jupitera na drugi kraj?
Iz videa američkog portala “Business Insider” koji su uradili uz pomoć profesora Kunia Sajanagija sa Univerziteta u Hamptonu, proizlazi da čovjek ne bi mogao da dođe ni na pola puta.
Bilo koja svemirska letjelica, bez obzira koliko bila velika i čvrsta, ne bi dugo preživjela na Jupiteru. Jupiterova atmosfera nema kisika. Dakle, prije svega trebalo bi se pobrinuti za kisik, a sljedeći problem je temperatura koja se sve više zagrijava.
Jupiter je najbrže rotirajuća planeta u našem Sunčevom sistemu. Jedan dan traje oko 9,5 Zemaljskih sati. To stvara jake vjetrove koji mogu biti brži od 300 km / h. Nadalje, na oko 75 milja ispod oblaka doseže se granica ljudske eksploatacije.
U jezgru, pritisak je gotovo 100 puta veći od onoga što je na površini Zemlje. I nemoguće je išta vidjeti, a pritisak, u središtu Jupitera, je 1.150 puta veći.
Već na 2.500 milja u središtu Jupitera vrućina je dovoljna da rastopi metal u jednoj sekundi. U ovom trenutku, koji bi trajao najmanje 12 sati, čovjek još ne bi bio na pola puta između dvije tačke Jupitera.
Na 13.000 milja došlo bi se do najdubljeg sloja Jupitera. Tu je pritisak 2 miliona puta jači nego na Zemljinoj površini, a temperatura je toplija od površine sunca.
Sve u svemu, dovoljno je reći, pokušaj slijetanja na Jupiter je loša ideja. Nikad nećemo vidjeti šta je ispod tih veličanstvenih oblaka. Ali još uvijek možemo proučavati i diviti se ovom tajanstvenoj planeti iz daljine.
