Svečanom ceremonijom dodjele nagrada u Narodnom pozorištu otvoren je 27. Sarajevo Film Festival. 27. SFF sadrži četiri takmičarske selekcije i to igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma. Od svih filmova koji će biti prikazani, njih 18 će imati svjetsku, tri međunarodnu, jedan evropsku, 25 filmova regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru.
Nakon što je Avaz (logističar organizacije) objavio nešto “što nema nikakvu činjeničnu vrijednost”, niti činjenično pokazuje o čemu se radi, osim da ostavlja dojam vanljudskog napora polupismenog autora da “izmisli krivično djelo”, (kriminalna?) organizacija Muriz Memić i Feraget započela Cyber (teroristički?) napad na pravosuđe države Bosne i Hercegovine. Udružena grupa pedvođena Memićem i Faragetom, te potpomognuta zastupnicom iz Naše Stranke, Memićevom kčerkom, pokušali su fingirati nekakve napade na kuću, a i njihov “sociološki nekompetentni” advokat je “nabacio” da su pucali i na njegovu vikendicu, ali eto on nije htio da prijavi.
Prijava za sudjelovanje treba obuhvaćati:
osobne kontakt podatke (broj mobitela, e-mail, adresu i grad stanovanja – koristit će se isključivo za komunikaciju i dogovor za potrebe realizacije kolonije);
detaljnu profesionalnu biografiju (školovanje, djelovanje, popis samostalnih i grupnih izložbi) kvalitetne fotografije radova u jpeg formatu po vlastitom izboru iz dosadašnjeg stvaralaštva (minimalno 10-15 fotografija radova
Odlukom Vrhovnog Suda Federacije Bosne i Hercegovine optuženi Seferovići su oslobođeni, jer Tužilaštvo nije uspjelo “izvan svake sumnje” dokazati da se događaj u kojem je stradao sin Muriza Memića odigrao na način kako je to Sudu prezentovalo Tužilaštvo. Dakle, Sud nije rekao da nije bilo saobračajne nesreće, nego da slijed događaja koje je u optužnici navelo Tužilaštvo nije dokazano “izvan svake sumnje”.
Opasna organizacija koja djeluje na mafijaškom principu iz filma “Kum” i dalje urušava pravosudni sistem Bosne i Hercegovine. Svi pojedinci su moguća meta te organizacije u slučaju da zdravorazumski prihvate činjenicu da je tragično preminuli mladić žrtva saobračajne nesreće. Čak i odgovrni za tu saobračajnu nesreću su više puta, na različitim sudskim instancama, priznali odgovornost. Politički pritisak koji vođa te, po svim karakteristikama kriminalne bande, preko njegove kčerke koju je “uhljebio” kao zastupnicu, svakodnevno u sprezi sa spomenutim medijima, ispoljava i vrši na sudije, zatvaraju se nevini ljudi, a “nelojalni” tužioci, sudije, policajci i čak institucije države BiH (kao npr. OSA, Vrhovni Sud) se na najmonstruozniji način prozivaju kao “budale”, “kriminalci” i za to još uvijek niko iz te bande nije procesuiran.
Još je interesantnije primjetiti da taj zakon vrijedi za sve i da nije etnički obojen, da ne zabranjuje pušenje, seksanje ili vjeroispovijest, ali samo srpski političari ekstremno reaguju (kmeče) zbog toga što imaju nekakav nagon da vole “negirati zločine”, kao što imaju zavisnost (čast izuzecima) za pušenje, seksanje ili odlazak u crkve.
Visoki Predstavnik u BiH Valentin Inzko je dopunio krivični zakon Bosne i Hercegovine i time ispunio obečanje da će prije odlaska sa funkcije, a u slučaju da takav zakon ne bude usvojen od strane političkih aktera u BiH, on, kao vrhovni autoritet u provođenju i tumačenju civilnog aspekta Daytonskog sporazuma takav zakon da nametne. Time je zakonski okvir Bosne i Hercegovine nakon 26 godina od završetka rata stavljen u kontekst vladavine prava i zakonske regulative koja karakteriše demokratska načela koja važe u svim modernim demokratijama svijeta, posebno u zemljama Evropske Unije i Sjedinjenim Američkim državama.
Više od deset godina Dragan Čović (ne)namjerno na (po)grešan način (ne)shvata pojam konstitutivnosti i legitimnog političkog predstavljana. Njegova pogrešna (nacionalistička) politika koja je upakovana u retoričku igru riječi izgleda na prvi pogled „ispravna i logična“, ali suštinski se kosi sa demokratskim evropskim načelima, pravima kolektiva (naroda) i posebno direktno diskriminiše pojedinca i njegova individualna prava.
Riječ je o samostalnoj izložbi “Unutarnji mostovi” akademske umjetnice Sandre Radić Parać koja se otvara u utorak 27. srpnja 2021. s početkom u 20 sati u Galeriji Sv. Krševana u Šibeniku. Sandra Radić Parać odrasla je na otoku Čiovu, školovala se na Umjetničkoj akademiji u Splitu, aktivno djelovala u Trogiru, a posljednjih sedam godina živi i radi u Berlinu u Njemačkoj.
