Majka Davida Dragičevića, Suzana Radanović, oglasila se večeras uživo na Facebook grupi „Pravda za Davida“. Ponovila je kako će ona i Davor, koji se trenutno skriva, prenijeti Davidovo tijelo u Austriju. „Obećala sam se obratiti da se malo čujemo i vidimo. S nama su večeras novinari iz Danske, prave emisiju o Davidu. Ja ću opet malo manje pričati, a više ću da čitam šta mi imate kazati. Nekako mi je
Sindikat KCUS-a: Ponašanje Konakovića i zastupnika Skupštine KS je uvredljivo i sramno Sindikat KCUS-a osuđuje zastupnike u Skupštini KS jer su dozvolili da se na neprofesionalan način provocira predstavnica KCUS-a prof. dr. Enra Suljić. Primjedbe (da se ne izrazimo drugačije) koje su zastupnici zajedno sa predsjedavajućim dali na rad KCUS-a su klevete i uvrede, bazirane na tračevima bez ijednog tačnog i provjerenog podatka – ističu u Sindikatu ove zdravstvene ustanove.
Likovni umjetnik Eugen Varzić predstavit će se izborom recentnih radova objedinjenih pod nazivom Ludus. Izložba u Muzeju Đakovštine polazišna je točka putujuće izložbe koja će se tijekom 2019. godine održati u Zagrebu (Galerija Laval Nugent), Šibeniku (Galerija sv. Krševana), Slavonskom Brodu (Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda) i Pakracu (Muzej grada Pakraca). Postavka izložbe će se mijenjati ovisno o izložbenom prostoru i kontinuirano nadopunjavati novonastalim radovima. Samostalnu izložbu “Ludus” akademskog umjetnika
Tradicionalnim maršem i polaganjem programom obilježena je 77. godišnjica Igmanskog marša. Centralnom obilježavanju 77. godišnjice Igmanskog marša prisustvovalo je, prema procjenama organizatora oko 15.000 osoba, koji su na Veliko polje uglavnom stigli autobusima. Prema riječima predsjednika Organizacionog odbora Igmanskog marša Ibrahima Durme, ove godine, kao i ranijih godina u Maršu su učestvovale hiljade ljudi. – Naše procjene govore da bi na ovom obilježavanju moglo biti oko 15.000 posjetilaca odnosno ljudi
Manji BiH entitet pod upitnim nazivom Republika Srpska je najvećim dijelom postao teret bosanskim Srbima, a tek onda bosanskim Hrvatima, Bošnjacima i drugima. Evolucija suštinskog poimanja pojma „Republika Srpska“ Do Daytona su Bošnjaci, bosanski Hrvati i Srbi već osjetili „teret“ velikosrpskog pogroma od strane tadašnjih vlasti u Srbiji i paradržavama na teritoriji bivše Jugoslavije. Mnogi na žalost, pod zemljom, u masovnim grobnicama ili razbacani po svim stranama svijeta. Nakon Daytona
Piše: Dragan Sladojević I danas se naježim pri svakoj pomisli na ne tako davnu prošlost. Negdje oko šest popodne, nakon posljednjih školskih zvona, mrkonjićkim uskim ulicama marširala je armija učenika. Njihove uzdignute glave i rumena lica otkrivala su snagu, volju i planove. Tu djecu je surova klima naučila da budu jaka, istorija da budu hrabra, a kuća da budu poštena. Neke od njih školovali su šilinzi i njemačke marke, mukom zarađeni
BH blok ili jedan njegov najveći dio još uvijek nije svjestan katastrofalne situacije u koju je doveo državu Bosnu i Hercegovinu i posebno glavni grad Sarajevo. Čak šta više očigledno da je neprincipijelnost i neodgovornost dovela do opšteg haosa u ovom samoprozvanom bloku, a što sve više ima odraz na stabilnost svih nivoa vlasti u BiH. Sigurno je da tu ima i strategija koje na prvi pogled nisu vidljive, ali
Delegacije BiH i Kosova su se usaglasile da su ovim razgovorima, otvorena vrata daljem dijalogu te da u što kraćem periodu, nadležne institucije trebaju iznaći najbolja rješenja za postojeće prepreke u kretanju ljudi, roba i usluga Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH saopšteno je da je delegacija BiH na sastanku insistirala na što hitnijem rješavanju problema kako bi bila spriječena dalja šteta po privrednike u BiH. Prištinska delegacija
Kada slikam osjećam slobodu svoje duše, osjećam se poput ptice raširenih krila, nema prepreka ni pravila, samo osjećaj slobode, mira i ljubavi. Barbara Špiljak Presečki, rođena 1977 g. u Ptuju. Osnovnu školu, osnovnu glazbenu školu i opću gimnaziju završila u Krapini. Agronomski fakultet završila u Zagrebu 2002 g. U Istri živi od 2005 g. Na poslovima hortikulturnih uređenja radi do 2017 g. Slikarstvom se bavi od osnovne škole, a početkom
Nakon uspješne realizacije prošlogodišnjeg ZILIK-a na kojem su umjetnici mlađe i srednje generacije putem maštovitih likovnih radionica oplemenili živote djece bez adekvatne roditeljske skrbi, s istom namjerom i još kreativnijim programom nastavljamo i ove godine u kojoj uvodimo i dodatni popratni program osim tradicionalnog Velikog i Malog ZILIK-a (izložba s tematskim cjelinama: Vremenoplov, Videozapisi, Albumi, te gostovanje Mladena Kušeca i promocija nove knjige za djecu Tajne Medvednice). Tema 46. ZILIK-a
