Bakir Izetbegović o posjeti Srbiji i replici Draganu Čoviću

Bakir Izetbegović o posjeti Srbiji i replici Draganu Čoviću
Share

Razgovori između tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zvaničnika Srbije u Beogradu protekli su u iskrenoj atmosferi, a predstavnici dvije države ulagali su napore da pronađu rješenje za bitna pitanja, kao što su granice i izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd, izjavio je u srijedu za Al Jazeeru član bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović.

Što se tiče granica između dvije zemlje, kazao je da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kada je prije tri mjeseca bio u Sarajevu, imao isti stav o tom pitanju – da granica treba napraviti devijacije kada su u pitanju dvije hidrocentrale na rijeci Drini, dakle da granica prelazi na bh. teritoriju.

“Na to sam ja institirao da granica ide sredinom rijeke Drine, da se neki specijalni režim za korištenje ta dva objekta iznađu. Mislim da je pravo rješenje stvaranje takozvanog cross border regiona, odnosno prekograničnog regiona. Što se tiče Rudog, tu je ostalo da se pokuša razgovarati o razmjeni teritorija, a tu, naravno, treba uzeti u obzir stavove lokalnih zajednica Rudo i Zvornik, raznih stručnih ljudi u Bosni i Hercegovini i naći rješenje. Mislim da je tu dobro pronaći rješenje ne mijenjajući Badinterove granice, jer teško je mijanti granice prihvaćene kroz Dejtonski sporazum, te pokušati raditi na bazi prekograničnih regiona”, rekao je Izetbegović.
Dodao je da je dogovoreno da Srbija odustane od devijacija na Drinu, a da ostaju pitanja korištenja vodenih resursa Bosne i Hercegovine koje Srbije ne plaća.

Međutim, kako je kazao, takve stvari, nakon 12 godina pokušaja razgovora i sedam godina zastoja u tome, ne riješavaju se na radnoj večeri.

Što se tiče visine duga Srbije, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je naveo da je to dokaziva stvar.
“Stavit ćemo na sto ugovore, dokumente, radit će to stručni ljudi, ne predsjednici država, i vidjet ćemo ko je u pravu.”

Radi se o povoljnom kreditu, a ne da Turska besplatno pravi autoput

Govoreći o autocesti Beograd – Sarajevo, Izetbegović je kazao da misli da postoji pogrešna percepcija da će Turci pokloniti sredstva da se napravi cesta.
“Radit će se o jednom povoljnom kreditu, a Bosna i Hercegovina i entiteti trebaju razmisliti o ruti. Za nas je povoljnije ići na Tuzlu, Brčko i Bijeljinu, jer to su veliki bazeni, koji spajaju stotine hiljada ljudi u Bosni i Hercegovini koji sada nisu dobro spojeni. Postoji alternativa da se ide prema Podrinju, odnosno Sandžaku, ali to je dvadesetostruko manja frekvencija i manja isplativo, a ta mogućnost je skoro tri puta jefitnija nego preko Brčkog, Tuzle i Bijeljine. Ako bi se išlo preko Tuzle, tu bi se najviše zaduživala [entitet] Federacija Bosne i Hercegovine, nekih milijardu i po eura, a ako bi se išlo na Podrinje, Federacija bi se desetorostruko manje zadužila. Mora se vidjeti šta se više isplati.”

Replika na konferencji za medije

Na pitanje zašto je reagirao na obraćanje predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića na konferenciji za novinare s Vučićem, Izetbegović je odgovorio da je Čović u medijima prije 20 dana rekao da će Bosna i Hercegovina odluku o priznanju Kosova prepustiti Beogradu.

“Reagirao sam jer ne može umjesto mene gospodin Čović to odlučiti. Kada sam išao na press konferenciju, kazao sam Draganu [Čoviću]: ‘Nemoj, molim te, takvu stvar kazati u ime sve trojice, mi ćemo svakako uzeti u obzir šta Beograd, šta Priština, šta Evropska unija misli o tome, ali nemoj takvu stvar iznijeti u ime nas trojice.’ Htio sam se ograditi i pojasniti stvari.”

“Što se mene tiče, ovdje se radi o potrebi potvrde suvereniteta kada su u pitanju međunarodni odnosi i vanjska politika Bosne i Hercegovine i donošenja odluka.”

 

O presudama

Na pitanje kako ocjenjuje reakcije iz Hrvatske i Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine na presudu hercegovačkoj šestorki, koji negiraju udruženi zločinački poduhvat, Izetbegović je odgovorio da to vidi kao bespotrebnu i besperspektivnu politiku.

Dodao je da smatra da svi moraju prihvatiti presude koje su donosene na sudu Ujedinjenih naroda “ako se želimo ponašati na civiliziran način i ako želim biti dio međunarodne zajednice”.

“Tako da sam iznenađen intenzitetom i oštrinom reakcija i ne znam gdje vode te reakcije. Ne može se stajti iza udruženog zločinačkog poduhvata dokumentiranog kroz desetogodišnji proces, na osnovu hiljada dokumenata i svjedočenja.”