U pismu nosiocima raznih nivoa vlasti i međunarodnim predstavnicima u BiH direktor Strajo Krsmanović poručuje “iscrpili smo sve svoje rezerve i dalje ovako ne možemo” i apeluje da se riješi status i finansiranje ove kulturne institucije.
Direktor Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović upozorio je nosioce vlasti svih nivoa i međunarodne predstavnike u Bosni i Hercegovini da ta institucija kulture već skoro trideset godina nema osnivača, upravni niti nadzorni odbor i shodno tome ni finansiranje s bilo kojeg nivoa vlasti te tako nema ni adekvatne adrese kojoj bi se mogli obratiti za rješavanje problema zbog kojih su, kako navode, u ozbiljnoj finansijskoj krizi.
– Umjetnička galerija BiH ove godine obilježava sedamdeset pet godina postojanja i rada što bi, u svakom normalnom društvu, bio jubilej od značaja ne samo za kulturu nego i društvo uopšte. Nažalost, mi smo taj jubilej dočekali i obilježili tako što smo uposlenicima isplatili platu (inače skromnu, znatno manju nego su plate u ustanovama kulture kojima je osnivač Kanton Sarajevo npr.), posljednji novac koji imamo na računu i bez izgleda za bilo koji prihod prije aprila naredne godine. To znači, da uposlenici više neće primati plate ni doprinose, neće moći ovjeriti zdravstvene knjižice za sebe i svoju djecu, da možemo očekivati isključenje struje, vode, plina. To bi rezultiralo posljedicama, katastrofalnim po umjetničko blago koje čuvamo u našim depoima, a sve bi bilo još jedna ružna slika o stanju naše kulture i društva uopšte – ističe se.
– Od ovog momenta, ako se ne pronađe neko rješenje privremeno ili trajno, mi ne možemo snositi odgovornost za posljedice koje će nastati prestankom potpunog finansiranja i nebrigom društva za tu ustanovu. Ovo je posljednji vapaj za pomoć i podršku. U ovom momentu svaka palijativna finansijska pomoć bila bi od neprocjenjivog značaja. Privremeno i trajno rješenje su mogući, ali o tome moramo promptno otvoriti razgovore. Ako se i ovaj put svi, koji snose dio odgovornosti za stanje društva, ogluše o ovaj naš vapaj nastat će posljedice koje će biti teško ili nemoguće sanirati. Zato vas molimo da ovo naše pismo shvatite najozbiljnije i odgovorite, svjesni vlastite odgovornosti za nastalo stanje – navodi u pismu Krsmanović.
O galeriji
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, osnovana 1946. godine, proučava i čuva preko 6000 djela moderne i savremene umjetnosti, predstavljajući, sa stajališta vizuelne umjetnosti, najstariju i najznačajniju muzejsku instituciju u Bosni i Hercegovini.
Zadaci galerije i svrha njenog djelovanja
Od svog osnivanja Umjetnička galerija BiH organizovana je u nekoliko odjeljenja u okviru kojih izvršava svoje zakonom propisane djelatnosti: sistematsko istraživanje, čuvanje, restauraciju i konzervaciju, prikupljanje i prezentovanje građe javnosti.
Naučno- istraživačka djelatnost bazira se, pored fundusa, na bogatoj bibliotečkoj građi, dokumentaciji, arhivi i fotodokumentaciji, a ima za cilj stručno izučavanje likovne umjetnosti, posebno iz Bosne i Hercegovine. Zatim, prate se novi tokovi u umjetnosti, omogućava dostupnost podataka javnosti, objavljuju se rezultati stručnog rada, izdaju monografije, katalozi itd. U sklopu programske djelatnosti Umjetnička galerija BiH organizuje stalne i povremene izložbe te ostvaruje saradnju i izlagačku razmjenu sa srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.
Konačno, edukacijski segment temelji se na različitim programima edukacije vezanih za izložbe, zatim stručna vođenja kroz izložbe, te organizovane likovne radionice za djecu i mlade.
Kratki istorijat
Umjetnička galerija BiH osnovana je odlukom Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine 11. oktobra 1946. godine. Jezgro početne zbirke činilo je oko 600 eksponata preuzetih iz tadašnje Galerije Zemaljskog muzeja.
Galerija je za javnost otvorena 1959. godine svojom prvom stalnom postavkom.
Danas kolekcija ima preko 6000 inventarskih jedinica podijeljenih u više zbirki: (Zbirka bosanskohercegovačke umjetnosti, Zbirka Ferdinanda Hodlera, Zbirka ikona, Zbirka jugoslovenske umjetnosti, Međunarodna zbirka donacija, Zbirka fotografije i novih medija, Likovni arhiv „NADA“). Pored zbirke, u sklopu Umjetničke galerije BiH oformljeno je i odjeljenje dokumentacije i biblioteke te su se na taj način stvorili uslovi za naučno istraživački rad.
Također su formirani odjeli restauratorske radionice, stolarske i pozlatarske radionice, fotostudio sa fototekom i odjeljenje koje se bavi pedagoškim radom.
Od osnivanja do danas u Galeriji je postavljeno, pripremljeno ili preuzeto preko 900 većih i manjih izložbi, te izdato više od 150 vlastitih izdanja. 1986. g. Galeriju je odlikovalo Predsjedništvo SFRJ “Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima”.
U ratnom periodu 1992-1995 Galerija nije prestajala sa svojom djelatnošću, organiziravši samo u ovom periodu 42 izložbe. Najteži period za ovu instituciju nastupio je nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer novi ustroj kulture ne predviđa postojanje državnih institucija pa je Umjetnička galerija BiH ostala bez osnivača i finansijera.
O objektu
Objekat u kome se danas nalazi izgrađen je oko 1912. godine kao robna kuća Ješue i Mojce Saloma. Pretpostavlja se da je djelo Josipa Vancaša. Po svojim odlikama spada u kasna djela historicizma, a pored renesansno-klasicističkih oblika na njoj se prepoznaju i elementi secesije.
Zgrada je nakon rata promijenila namjenu, a od 1953. godine u njoj je smještena Umjetnička galerija BiH.
U vrijeme agresije i opsade Sarajeva zgrada je usljed granatiranja pretrpila teška oštećenja.
Po završetku rata, Umjetnička galerija BiH je zahvaljujući Vladi Švicarske Konfederacije i vlastitim naporima uspjela pronaći donatore za gotovo kompletnu sanaciju svoga objekta.
Posjetioci i UGBiH
Godišnje Galeriju posjeti oko 20 000 pojetilaca o čemu UGBiH redovno vodi evidenciju. Tokom ljetnog perioda većinu posjetilaca čine turisti grada, a u periodu školske godine, akcenat se pored domaćih posjetilaca stavlja i na đačku populaciju. Pojedine izložbe izazivaju veliku pažnju javnosti, poput izložbe fotografija Milomira Kovačevića Strašnog „Strašni izbori 1990“ koju je posjetilo 3 500 posjetilaca. Broj posjetilaca, kao i ciljna grupa, se mijenja zavisno od karaktera izložbe. Imamo svoju stalnu publiku, dok na neke izložbe uspijevamo privući i sasvim novu (recimo izložba tradicionalnih borilačkih vještina Japana „Duh Budoa“).
Posjetiocima u UGBiH je ulaz slobodan, a izložbeni prostori su za njih otvoreni svakim danom osim nedelje (stalna postavka je zatvorena još i ponedeljkom) od 12 do 20h u ljetnom periodu, i od 10 do 18h u zimskom. Posjetiocima su na raspolaganju besplatni depilijani o aktuelnoj stalnoj postavci „Retrospectrum“ na našem i na engleskom jeziku, a mogu naći i kataloge ranijih izložbi održanih u UGBiH, koji su na prodaju. Moguće je dogovoriti i vođenu grupnu posjetu koja se posebno plaća, a svim posjetiocima prisutni kustosi uvijek izlaze u susret. Za sve zainteresovane, u sastavu UGBiH nalazi se i biblioteka, otvorena za korisnike od 10h do 14h. U biblioteci se može naći najznačajnija bibliotečko-dokumentarna građa vezana za bosanskohercegovačku umjetnost. Godišnja članarina je 10 KM.
Izložbe u UGBiH
I pored besparice u kojoj se nalazi, UGBiH ni jednog trenutka nije prestala održavati izložbe. Od rata na ovamo, imali smo dvije stalne postavke gdje su izlagana najvrjednija djela iz našeg depoa, „Jedan vijek moderne umjetnosti“ i „Retrospectrum“. Pored njih, godišnji broj povremenih izložbi zadnjih deset godina varira od 10 do 20, što je i za neke druge galerije koje nemaju problema sa finansiranjem, respektabilan broj. Prethodne godine, 2010., pored stalne postavke imali smo 16 izložbi, a postali smo i član evropske mreže koja organizuje Noć muzeja i obilježili smo i ovu manifestaciju. Od značajnijih izložbi u 2010. godini izdvojićemo gostovanje banjalučkih autora «Međuprostor», u saradnji sa Muzejem savremene umjetnost RS; retrospektivu jednog od najvećih likovnih umjetnika BiH, Voje Dimitirijevića; «Videonale», festival savremene video umjetnosti u saradnji sa Goethe institutom; te «Sarajevo Service», izložbu laureata Henkel Art Awarda iz bečkog MUMOK-a, Mladena Miljanovića. U protekle dvije godine održali smo i dvije izložbe u vlastitoj produkciji koju smo sami finansirali, izložbu fotografija «ObjektivNo 1» i izložbu djela bosanskohercegovačkih umjetnika koja smo otkupili u zadnjih 10 godina.
Pomenućemo i neke izložbe ranijih godina:
u saradnji sa partnerima organizovali smo brojne internacionalne izložbe: izložbu fotografija «World Press Photo», «A Journey through the Italian Art 1950-1980, 100 Artworks from the Collection Farnesina», izložbu dizajna «Living Spain», izložbu mladih umjetnika iz Centralne i Jugoistočne Evrope CENTRAL, «Essence of Life», izložbu japanske keramike, «Fluxus» (u saradnji sa Sarajevskom zimom), «Bauhausphotographie»;
izložbe poznatih domaćih autora: Radmila Jovandić Đapić, Strašni, Lala Raščić, Ideologija, Izložba likovnih umjetnika članova ANUBIH «Aktuelno 2003.», Danica Dakić, Zlatan Filipović, Mustafa Skopljak, Enki Bilal itd.
Posebno izdvajamo izložbu «Halo, Bing, kako brat», selektivnu izložbu studenata sa svih likovnih akademija u BiH, kao i dvije velike izložbe urađene u saradnji sa Ars Aevi-em, izložbe Michelangela Pistoletta i Maje Bajević.
Kroz izložbe ostvarujemo i dobru saradnju sa relevantnim likovnim institucijama u zemlji: SCCA, Ars Aevi, Muzej savremene umjetnosti RS, Franjevačka galerija Široki brijeg, te iz regiona: Muzej suvremene umjetnosti, Klovićevi dvori, Muzej za umjetnost i obrt, Moderna galerija u Zagrebu, Kulturni centar Beograda, Narodni muzej Crne gore, Cankarjev dom u Ljubljani, Nacionalna galerija Makedonije.
Načini finansiranja UGBiH
U finansiranju ovakve institucije trebalo bi jasno odvojiti finansiranje koje obuhvata obaveze prema zaposlenicima i režijske troškove, i ono koje se tiče programa i pojedinih projekata. Ovo prvo zavisi najviše od nadležnih ministarstava. UGBiH, na ime ovih rashoda, od godišnjeg prosjeka koji iznosi 450 000 KM, dobija jedino od Vijeća ministara, odnosno Ministarstva civilnih poslova, 150 000 KM i Kantonalnog Ministarstva kulture i sporta 51 200 KM! Interesantno je pomenuti da samo režijski troškovi godišnje iznose preko 65 000 KM. UGBiH se dijelom i sama finansira, i to sa procentom od 20-30% što je visok procenat i za muzeje puno bolje razvijenijih zemalja. Međutim, i pored toga ukupan iznos nije ni blizu potrebnog, te treba reći da likovno kulturno blago svesrdno sve ove godine čuvaju volonteri i entuzijasti, s obzirom da zadnjih godina po pola godine nemaju plate koje su inače umanjene za 20% i ispod su prosjeka Kantona i kojima je oduzet topli obrok, a zdravstvenog osiguranja također nemaju isti toliki period godine!
Sredstva za projekte i programe moguće je ostvariti apliciranjima na razne grantove, saradnjama i partnerstvima, što stručni tim UGBiH redovno i radi. Tako, zahvaljujući angažmanima, apliciranjima i grantovima, depo sa djelima UGBiH je u odličnom stanju, opremljen modernim uređajima koji proizvode idealne uslove vlage i temperature za djela, a nadamo se da ćemo na sl. način uspjeti opremiti i izložbene sale kako bismo u budućnosti mogli odgovoriti na visoke zahtijeve za gostovanja svjetskih izložbi.
Većina nabrojanih izložbi ostvarena je prije svega zahvaljujući saradnjama u gradu, regionu i sa inostranstvom. Ističemo dugogodišnju saradnju sa festivalom Sarajevo Sarajevska zima, sa MESS-om, sa Ambasadama u našoj zemlji i njihovim kulturnim odjelima, posebno sa centrom André Malraux, Goethe institutom, i ambasadama Japana, Švicarske, Španije, Portugala i Mađarske.
Zašto je ulaz u UGBiH besplatan?
Ulaz u UGBiH je besplatan za sve posjetioce od njenog osnivanja, 1946. godine i vremena kada je bilo normalno da umjetnost bude dostupna svima, a ne da ona mora predstavljati komercijalne, marketiške projekte kojima je svrha zarada novca. Vremena i sistem su se danas svakako promijenili, a eventualna odluka o uvođenju karata na ulazu u UGBiH je samo još jedna od odluka koje na pravan način ne možemo riješiti dok se ne riješi naš status, što je javnosti manje poznato. Takvu odluku punopravno mogao bi donijeti samo Upravni odbor, koji je odavno prestao da postoji, a osnivanje novog može da provede samo Osnivač (u našem slučaju država BiH koja od te uloge kontinuirano bježi).
Ostale informacije možete pogledati na zvaničnoj stranici klikom ovdje.
Hari M.
