Životni i stvaralački vijek Isaka Samokovlije, jednog od najvećih bh. pisaca, obilježila je ljubav prema Goraždu i Drini.
Piše: Elma Geca
“Rođen sam u Goraždu, u toj maloj varošici istočne Bosne kroz koju teče divna i plahovita Drina. Gotovo cijelo svoje djetinjstvo proveo sam na toj rijeci. Drina je za me jedan od najdubljih doživljaja. Zanosila me je kao neko živo, božanstveno biće. Njena bistra čarobna zelena boja, puna sunca, koja mi se tih godina redovno slijevala u dušu svakog ljeta, ispunila me za cijeli život vedrinom, čistotom i nekom čudesnom snagom“, zapisao je u svojoj pripovijetci „Sunce nad Drinom“ Isak Samokovlija, jedan od najvećih bh. pisaca, ljekar i humanista, čiji je životni i stvaralački vijek obilježila ljubav prema Goraždu i Drini.
Njegov rodni grad nije ga zaboravio. Već dvanaest godina u organizaciji Općine Goražde, Centra za kulturu Goražde i Jevrejske zajednice BIH, u čast velikog pisca održava se književno-kulturna manifestacija „Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“, a tradicija je nastavljena i ove godine, simbolično, uz 61. godišnjicu od njegove smrti.
Mjesto rođenja i mladosti Goražde i mjesto stvaralačkog rada Fojnica, kao i Sarajevo, predstavljaju sponu tri grada, koji posljednjih godina zajedničkom organizacijom ove kulturne manifestacije oživljavaju sjećanje na Isaka Samokovliju.
Život i djelo Samokovlije
U gradu koji piscu duguje zahvalnost za predivne opise Drine i života na njenim obalama, položeno je cvijeće na bistu dr. Isaka Samokovlije u krugu Doma zdravlja koji nosi njegovo ime. Upriličen je i skup o životu i djelu Samokovlije kao i postavka istoimene izložbe koju je rodnom gradu velikog književnika darovao Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice BIH.
„ Mislim da smo kroz izložbu dali jedan presjek njegovih djela u odnosu na knjige koje je izdavao, scenarije koje je pisao recimo za film „Hanka“ i čitav taj njegov život i mislim da je normalno da svake godine podsjećamo na te vrijednosti. Ovom manifestacijom sjećamo se jednog izuzetnog čovjeka koji je svoju ljekarsku karijeru počeo upravo u Goraždu i koji je izrastao u velikog humanistu i pisca. Smatra se da je nakon Ive Andrića i Petra Kočića, Samokovlija najbolji pripovjedač u BiH i ono što mi činimo za njega mislim da je i dalje malo u odnosu na ono što bi trebali. Prije svega da ukažemo na značaj njegovih književnih djela, održimo naučni skup na kojem bi se prvi put analizirala njegova djela i u konačnici da Samokovlija bude sastavni dio nastave osnovnim i srednjim školama i na fakultetima i tako postane sastavni dio edukacije naših mladih ljudi“, kaže Eli Tauber.
Na književno djelo Isaka Samokovlije je umnogome uticalo upravo odrastanje uz rijeku Drinu u Goraždu. Ivo Andrić ga je nazvao jednim od najboljih pisaca koje je Bosna i Hercegovina dala, a Meša Selimović je rekao kako je “Samokovlija, izuzmemo li Andrića, najbolji bosanski pripovijedač nakon Kočića”. Njegujući stvaralaštvo koje je ostavio Samokovlija organizatori manifestacije su i ove godine pripremili su niz sadržaja pokazujući kako je Goražde shvatilo vrijednost stvaralačkog Samokovlijinog vijeka. Tako je posebno za ovu priliku u grad na Drini stigao i zagrebački kantautor Aleksandar Saša Kabiljo koji je Goraždane ali i goste iz Sarajeva i Fojnice počastio izvedbom sefardskih romansi
„ Postoji velika mogućnost da bi Isak Samokovlija mogao biti moj dalji rod jer mi sefardi smo isprepleteni, dakle ja sam Kabiljo, on je Samokovlija. U jednom malom seocetu u Bugarskoj, Samokov blizu Sofije, odakle potiče porodica Samokovlija, bio sam prije 15-ak godina. Njegove pripovjetke, priče i romani su nekada bili nezaobilazan dio lektire mladih i Samokovlija je bio prisutan u svim državama bivše Jugoslavije , a danas nažalost samo uglavnom u BIH. Vjerovatno je i tu politika uplela svoje prste, nakon svega što se dešavalo“ – smatra Kabiljo.
Ljudima treba dati šansu
Uz književno-kulturnu manifestaciju koju Goraždani doživljavaju kao dio duga koji iskreno vraćaju slavnom sugrađaninu, u ovom gradu djeluje i književni klub koji nosi ime velikog pisca.
„ Ja bih volio da se, kada se pomene Goražde negdje u svijetu, kao jedan od simbola Goražda pomene i Isak Samokovlija, jer ne postoji osoba na ovom dunjaluku koja je pisala ljepše o Goraždu i Drini, od Isaka Samokovlije. Zbog toga je ta neka ljudska obaveza i nešto što je minimum bilo da osnujemo književni klub koji će nositi ime ovog velikog književnika i Goraždanina. Književni klub „Isak“ koji djeluje pri Centru za kulturu jeste način da okupimo sve ljude u Goraždu kojima je književnost bliska i koji imaju tu sreću da umiju da pišu i stvaraju bilo poeziju bilo prozu. Naša je želja da bude snažniji i veći i da ima bolje uslove za rad. Naša vrata su otvorena za sve one koji imaju želju da pišu, bićemo presretni ako nas bude mnogo više, jer vjerujem da u Goraždu ima mnogo talentovanih ljudi koji stvaraju i samo im treba dati šansu“ – kaže voditelj kluba Slavko Klisura, inače jedan od zagovornika inicijative da se u Goraždu ofrmi spomen-soba Isaka Samokovlije.
„ Književna manifestacija „Dani Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“ ustvari je uspostavljena 1981. godine, dakle u prošlom stoljeću, i toliko je stara i priča da imamo kuću Isaka Samokovlije, pa smo je srušili, a nismo napravili ni spomen-sobu. Dakle to je trebao biti minimum u okviru nekog muzeja grada, koji Goražde još uvijek nema. Još jedna ideja koju lično zagovaram godinama je da se ustanovi i književna nagrada za neobjavljenu zbirku pripovjedaka, koja će nositi Isakovo ime, čiji bi osnivač bili općina i Centar za kulturu i koja bi bila regionalnog karaktera. To je ono što imamo kao naš dug pripovjedaču koji je na mapu svijeta stavio Goražde i Drinu“, kaže Klisura.
Biografija Isaka Samokovlije
Isak Samokovlija rođen je 3. Septembra 1889. Godine u Goraždu koje je tada bilo dio austro-ugarskog carstva, u porodici sefardskih Jevreja. Porodica se doselila iz Samokova u Bugarskoj, po kojem dobijaju prezime – Samokovlija. Gimnaziju je završio u Sarajevu 1910. Godine, a medicinski fakultet u Beču 1917. Godine. Između dva rata radio je kao ljekar u rodnom gradu, potom u Fojnici ( 1921 – 1925.), a nakon toga u Sarajevu.
Svoju prvu pripovjetku “Rafina avlija” objavljuje 1927. godine, a dvije godine kasnije, u izdanju “Grupe sarajevskih kniževnika”, izlazi i njegova prva zbirka pripovijetki “Od proljeća do proljeća”. Priče Isaka Samokovlije prevedene su i na strane jezike. Isak Samokovlija sahranjen je na Starom jevrejskom groblju u Sarajevu.
„Uči i sabiri znanje što više možeš jer u znanju je mudrost. Čitaj dobre knjige pa ćeš upoznati život i ljude. Voli prirodu, uživaj u zlatnoružičastim zalascima sunca, tu ćeš imati mnogo lijepih časova. I voli ljude, ne gledajući njihov imovinski status, njihovo obrazovanje, njihovu religiju i nacionalnost. Ima toliko dobrih ljudi „ poruka je koju je zapisao u spomenaru svoje kćerke.
Izvor: Al Jazeera
