Nelegalno? udruženje HNS po ko zna koji put stvara konfuzije u BiH društvu, pri tome širi međunacionalnu mržnju, štiteći atake na državu BiH, i posebno, strastveno “njegujući” šovinistički pristup problemima u Bosni i Hercegovini. Određivati jednom evropskom političaru i diplomati šta i kako da radi /piše, a koji je uz to imenovan za Visokog Predstavnika u BiH, kao vrhovni tumač Ustava BiH je neukusno i brezobrazno.
Prije nego se osvrnemo na nelegitimno i antiustavno bivstvovanje ovog udruženja pod nazivom HNS, napominjemo sljedeće činjenice:
- Ako pripadniku jednog konstitutivnog naroda, bude zabranjeno ili “nametnuto” da glasa ili ne glasa za pripadnike određene etničke skupine, onda je pripadnik tog naroda diskriminisan.
- A ako je taj pojedinac diskriminisan onda je samim tim i konstitutivni narod kojem pripada diskriminisan.
- Dakle, ako Bošnjak ne smije da bira Hrvata, a Hrvat Bošnjaka, a kako to godinama propetuje HNS, onda je to protiv Ustava, protiv demokratije, protiv Evropske Konvencije o ljudskim pravima i slobodama. A ta konvencija je NADAKT u BiH Ustavu.
- Konstitutivni narodi nisu oni koje predstavljaju samo pripadnici iste vjere. Osim ako se ne radi o nekakvim vjerskim institucijama. Primjer za to je i npr. separatista iz manjeg BiH entiteta, inaće suborac HNS-a, a koji kaže da predstavlja i Hrvate.
- Vrijeđanje Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH od strane HNS-a, na nacionalnoj i integrativnoj osnovi je krivično djelo i Dragan Ćović mora da snosi sankcije.
Osvrt na trenutne zakonske odredbe tj. na ZAKON O UDRUŽENJIMA I FONDACIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE.
HNS je registrovan kao udruženje i mora se pridržavati zakonskih okvira koji su definisani Zakonom o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine. U suprotnom, HNS nema legalitet i legitimnost, te može da bude ugašen i da snosi pravne konsekvnce.
U HNS-ovom Statutu stoji:
Članak 48.
Izuzetno, općim aktom HNS-a može se utvrditi da pojedine informacije, podaci i isprave, predstavljaju tajnu HNS-a. Za tajnu HNS-a ne mogu se odrediti podaci koji su javni sukladno posebnom zakonu.
O kojem se zakonu radi, naš pravnik nije znao odgovor, osim što je podsjetio na sljedeći član državnog zakona o udruženjima:
Član 6.
Rad registriranog udruženja ili fondacije je javan i transparentan.
Veoma bitna je činjenica da je član Sabora HNS-a i Član Predsjedništva BiH Željko Komšić, a što stoji u HNS-ovom Statutu:
Članak 21.
Sabor HNS-a
Sabor je obvezno tijelo HNS-a.
Sabor je najviše tijelo HNS-a.
7 Sabor čine redoviti članovi, sa jednakim pravom glasa i to:
– član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda,
– svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH,
– svi izaslanici u klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH,
– predsjednik/dopredsjednik entiteta iz reda hrvatskog naroda,
– svi hrvatski zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta F BiH,
– svih hrvatski zastupnici u Narodnoj skupštini RS-a,
– svi hrvatski zastupnici u Skupštini BD BiH,
– svi hrvatski zastupnici u Županijskim skupštinama,
– svi hrvatski vijećnici u općinskim/gradskim vijećima,
– svi izabrani dužnosnici iz reda hrvatskog naroda: načelnici/gradonačelnici, zamjenici gradonačelnika, ministri, zamjenici ministara i predsjednici vlada,
– svi hrvatski zastupnici izabrani u Hrvatski sabor sa teritorija Bosne i Hercegovine
– članovi ostalih tijela HNS sukladno članku 20. Statuta kao i tajnik Glavnog vijeća HNS
Osim toga, kao što je vidljivo iz prethodnog i svi zastupnici iz reda hrvatskog naroda (ne samo npr. iz HDZ-a). U tom kontekstu se može postaviti pitanje legitimiteta HNS-a, jer nije jasno šta znači „legitimitet“ u njihovom slučaju, a o čemu ćemo uskoro donijeti opširnu analizu od domaćih i stranih pravnih stručnjaka.
Pored toga, po Statutu HNS-a svi članovi Sabora mogu da podnesu tužbe protiv HNS-a u slučaju da se protive njegovim odlukama ili imaju primjedbe na rad HNS-a.
Djelovanje HNS-a je iz više aspekata problematično, posebno ako se obrati pažnja na Zakon o udruženjima u BiH, a kojih se i HNS mora pridržavati:
Član 4.
- Nije dopušteno direktno ili indirektno sticanje dobiti ili druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti udruženja ili fondacije: osnivačima, članovima udruženja, članovima upravljačkih tijela, odgovornim osobama, djelatnicima ili donatorima.
Član 5.
- Udruženja i fondacije samostalno utvrđuju ciljeve i djelatnosti u skladu sa Ustavom i zakonom.
(2) Ciljevi i djelatnosti udruženja i fondacija ne mogu biti usmjereni na rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, kršenje zagarantiranih ljudskih prava ili izazivanje i poticanje neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti zasnovane na rasnoj, nacionalnoj, vjerskoj ili drugoj pripadnosti ili opredjeljenju.
- Ciljevi i djelatnosti registriranog udruženja, odnosno fondacije ne mogu uključivati angažiranje u predizbornoj kampanji, prikupljanje sredstava za kandidate ili finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka.
- Udruženje i fondacija podnose godišnji izvještaj o radu i finansijski izvještaj u skladu sa zakonom, drugim propisima i statutom.
(5) Udruženje i fondacija dužni su dostaviti finansijski izvještaj iz stava
(4) ovog člana nadležnom organu prema sjedištu udruženja ili fondacije i Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine radi objave na internetskoj stranici Ministarstva, a najkasnije do 30. aprila tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu.
U narednoj analizi koja će se osvrnuti na kršenje Ustava BiH, a koja je trenutno kod naših pravnih stručnjaka, osvrnućemo se na dosadašnje političke odluke HNS-a, a koje su u kontradiktornosti i sa Ustavom BiH.
