Najavljujemo otvorenje skupne izložbe umjetnika okupljenih oko Ludvig dizajn portala u Slovenskom domu u Zagrebu „Umjetnost slobodnog uma“ u srijedu 10. svibnja 2023. u 19 sati u Galeriji Slovenskog doma u Zagrebu.
Na izložbi će biti zastupljeno ukupno 30-tak autora.
Autori: Marija Tokić, Oste Erceg, Ljiljana Tršan, Julijana Aradi Jully, Janka Pokupec, Marija Hećimović, Mira Čikardić, Davorka Radočaj, Zvjezdana Žužić, Hana Babić, Jasenka Smrekar, Dijana Savić, Veseljka Kos, Danica Kuštrak, Kristina Graff, Vesna Zvonarević, Irina Hrdelja, Verica Kovač, Dubravka Smiljan, Snježana Šebalj, Dijana Kadić, Branka Zobenica, Nina Seibert Pavišić, Valentina Dujela, Gordana Marijić, Nada Katanec, Ružica Skoko, Snježana Bilandžić, Marica Čorak-Baričević, Ljiljana Jovanović, Ana Sušec, Branka Toplek
O izložbi
Osvrt mr. art Krešimire Gojanović
U svibnju 2023. u Slovenskom domu u Zagrebu, umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn predstaviti će nam se u zajedničkom izložbenom projektu pod nazivom “Umjetnost slobodnog uma“, kroz koji će u različitim poetikama i motivima dočarati misterij slikarskog čina kao susret sa unutarnjim duhovnim prostorima kreativne meditacije i samospoznaje, neovisne od vanjskih zahtjeva i ograničenja. Tek u tom susretu sa samim sobom, kada se trudi razotkriti vlastito viđenje i usmjerenje, nadograditi vještinu bez usporedbe sa drugima i potrebe za priznanjima, umjetnik spaja iskustvo sa igrom, ili se u pokušajima da stvori nešto novo odriče poznatog iskustva, dozvoljavajući sebi eksperimente nevezane uz očekivanja krajnjeg rezultata.
Tako slikarstvo ujedno postaje put prema samodostatnosti, unutar koje sa većom sviješću o svojim skrivenim mogućnostima zaokružujemo vidljivi svijet sa drugačijim, nelinearnim razumijevanjem, gdje se mentalne analize zamjenjuju mekim odnosom svjetla i sjena, koje tvore vrtloge oblika višeznačnih kompozicija. Putovanje kroz ovu izložbu započinjemo sa ljudskom figurom, gdje na slici Dijane Savić vidimo plesačicu tanga, okružena plavičastim, zatomljenim svjetlom koje uokviruje njezin pokret. Marija Tokić svoju figuru žene prikazuje nam s leđa u mirnoj dokolici raskošne puti, dok Dijana Kadić u horizontalnoj kompoziciji oblikuje ekspresivni akt, čije su obline i pregibi definirani plohama boja prema sjenovitom crvenilu podatnog jastuka. Dubravka Smiljan, Irina Hrdelja, Mira Čikardić i Veseljka Kos bave se portretom, istražujući izražajnost i emociju ljudskog lica, jasnoću pogleda, blagu sjetu ili poluosmijeh, sitne, a dojmljive detalje susreta sa drugim čovjekom, i kroz to i sa samim sobom.
Više autorica na svojim slikama istražuje prirodu u njezinim preobrazbama, poput Branke Zobenice na slici ”Plitvice”, gdje se tirkizna površina vode sučeljava sa zastorom od lišća ili na slici Gordane Marijić koja kistom plete bogate strukture istarske makije. Davorka Radočaj u paleti blistavo žutih tonova donosi atmosferu žetve, kojom su okružene figure ljudi u suživotu sa ciklusima prirode, a Jasenka Smrekar istražuje zagasite boje jesenje šume. Julijana Aradi Jully u dramatičnom kontrastu tamnoplave i žute boje dočarava žestinu prolazne ljetne oluje, dok Kristina Graff pastelnim nitima izdvaja tijelo Titanika iz ledenog morskog plavetnila. Ljiljana Tršan spontanim potezima kista otvara široku perspektivu krajolika, gdje se elementi susreću u planovima neba, pošumljenog tla i vode u kojoj se odražava svjetlost sa visina, a Nada Katanec dodir neba i mora prošarala je krilatom igrom galebova u samotnoj uvali.
Nina Seibert Pavišić riječno korito Une proteže duž raskošnog zelenila obale sa nadsvođenim stablima, dok Snježana Bilandžić također prikazuje morski pejzaž kroz sklad elemenata kamena, vode i intenzivno plavog horizonta. Verica Kovač slika Hendrixov most čije se istančane linije probijaju kroz pastuozne namaze, a Vesna Zvonarević u impresionističkom pulsiranju svjetlosti dočarava smiraj male brodice na udaljenoj pučini. Na svim tim slikama priroda je čista i neposredna, no također i kao vječita tajna poziva na otkrivanje u različitim godišnjim dobima i dobima dana, na simbiozu unutarnjih dojmova sa protočnošću likovnog rukopisa i težnjom da se ono već poznato doživi sa novom svježinom slobodne interpretacije, koja pomiče granice individualnog stvaralačkog iskustva.
Neke autorice slikaju i životinje poput Danice Kuštrak koja tonski oblikuje smeđu glavu konja mirnog i spuštenog pogleda ili Marice Čorak – Baričević, na čijoj slici medvjedica sa mladunčetom u podnožju monumentalnog stabla odaje dojam nevine divljine. Branka Toplek i Snježana Šebalj slikaju krune cvijetova žarkih boja u centru slike, poput nekih meditativnih mandala koje nas pozivaju da se usredotočimo u mirnom skladu unutarnjeg bića. I grad je tema na ovoj izložbi u slikama Ane Sušec, Hane Babić i Janke Pokupec, koje na svojim vedutama dočaravaju melankoličnu atmosferu gradske ulice (Sušec), stare kuće primorskog gradića (Babić) ili Zrinjevac sa paviljonom na kraju drvoreda, što tvori kulise za gradske susrete i priče (Pokupec).
Posebno se treba osvrnuti i na autorice apstraktnog izraza koje su se potpuno oslobodile prepoznatljivih motiva i zaputile se prema čistoj boji, ritmovima i linijama, pokušajima da se likovnim jezikom izraze duboke misli, nade i složena osjećanja. Ljiljana Jovanović svoj smiraj dana prikazuje laviranjem vibrantnih nijansi koje se prožimaju i razrijeđuju, tvoreći zaobljene oblike, dok Marija Hećimović na slici ”Fizika jednog rata” stvara uznemirujući vrtlog, što nas povlači prema svjetlu u dubini kao prema izlazu na kraju mračnog tunela. Druga njezina slika, ”Golub mira”, prikazuje ritam linija živahnih boja, asocirajući nas na vrijeme bezbrižnosti i lakoće. Tu je i slika Oste Erceg, ”Starleta”, gdje crvena boja u središtu kompozicije donosi utisak dramatike i strasti, a na slici Ružice Skoko, ”Čudesni svijet” prožimaju se oblici nalik i na ribe i na ptice, zaigrano gibanje stabala ili skrivenih morskih koralja. Valentina Dujela prikazuje nam čudnovatu kompoziciju nekog fantastičnog grebena sa čijeg se ruba u daljini povija krošnja malog drveta, a Zvjezdana Žužić stvara ”Skriveno blago” u tehnici enkaustike, sa kojom definira razvedene plohe i gibanje premreženih putanja.
Tako na ovoj izložbi pratimo slikarska istraživanja od ljudskog lika, portreta i figure prema samotnim pokrajinama, morskim i riječnim obalama, tajanstvenim šumama i skrovitim dolinama, prostorima bez ljudi gdje tražimo smiraj i susret sa elementima, svježinu cvijeta i mokre ulice, da bi se od poznatog zaputili kao neotkrivenom, pra-formama sastavljenim od snažnih zamaha i minucioznih detalja koji se usklađuju sa dahom slikara, u potrazi za svjetlošću i novim obzorjima.
mr. art Krešimira Gojanović
Željko Bedić, www.ludvig-designe.com
