HDZ-a 1990 vs. HDZ BiH: Isti ciljevi, male i velike etničke podjele

U glavnim političkim ciljevima razlika između HDZ1990 i HDZ BiH je samo u nijansama. Čak šta više iz perspektive jednonacionalne etničke segregacije i izborne isključivosti, sudeći po izjavama predsjednika HDZ1990, oni to za razliku od HDZ BiH (Čović) traže za čitavu BiH, dakle ne samo u kantonima gdje su bosanski Hrvati većinsko stanovništvo.

Nakon što je kandidatkinja za člana Predsjedništva iz reda bosanskih Hrvata, Diana Zelenika, sumornu svakodnevicu nacionalističkih i aparthejdskih političkih poruka, uzdrmala obečavajućim i opšteprihvačenim porukama svim ljudima u BiH, odmah nakon sjednice, Predsjednik stranke HDZ1990, Cvitanović, betonirao je, kontrirao Zelenikinom obečanju "da će predstavljati sve građane BiH", a što i jeste dužnost Člana Predsjedništva,  i obznanio prave ciljeve, a koji se u suštini ne razlikuju od ciljeva koje provodi HDZ BiH i njen Predsjednik. Ipak postoji jedna kvalitetno opasnija razlika: Cvitanović iste ciljeve, a koj se svode na tzv. biranje predstavnika jednog konstitutivnog naroda po principu "samo svoji biraju svoje, a drugi ne smiju da biraju druge" (aparthejdsko-rasistički princip), želi da "pretoči" i u drugim dijelovima BiH, ne samo u "Čovićevoj Herceg-Bosni". Dakle radi se o istoj "opasnoj" segregacijskoj politici i pitanje je da li će Diana Zelenika prihvatiti da svoj intelektualni nivo "spusti" na nivo primitivnog rasističko-segregacijskog pogleda na svijet.

U prilog tome ide izjava Ilije Cvitanovića koji je, u stilu Dragana Čovića, "kuneći" se u BiH i evropske vrijednosti zatražio da i Međunarodna zajednica "popusti" stremeljnjima da samo bosanski Hrvati smiju birati bosanske Hrvate, a ostalima (Bošnjacima) da se oduzme pravo da biraju njihove sugrađane, prijatelje, kolege, komšije, snahe, zetove i poznanike koji su katoličke vjeroispovijesti. Suvišno je polemisati o ovoj temi, jer ovakav način političkog djelovanja bio je prisutan i u plemenskim društvima, aparthejdu ili davnih vremena u Americi, između Crnaca i Bijelaca.

Naime i tamo su davno shvatili da se biraju sposobni ljudi, političari, ekonomisti, naučnici, ministri i dr., i da to "dobro i sposobno" ne određuje nacionalnost, pol ili boja kože, nego ljudski i profesionalni kvaliteti. Da li je npr. Ministar za promet ovaj ili onaj, njegov posao je da gradi ceste, autoputeve, digitalizuje telekomunikacije, a da li nakon posla ide ili ne ide, u crkvu ili džamiju, običnom čovjeku je to svjedeno. Naravno, nekima nije, ali to je opet neki drugi sociološki problem.

Upravo u ovakvom spletu (ne)okolnosti, najbolje je čitavu situaciju oko (ne)razlike između HDZ1990 i HDZ BiH "oslikao" Željko Komšić, kandidat DF-a za Predsjedništvo BiH:

On je mišljenja da između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 nema bitne razlike, jer su obje stranke članice HNS-a.

"I jedna i druga stranka, HDZ i HDZ ‘90, su članice HNS-a! Nema vam tu bitne razlike! Politički ciljevi su im isti i oni ih iskazuju kroz HNS. Tako da ne vidim bitnu razliku između njihovih kandidata. To je samo personalna razlika, političke nema!", poručio je Komšić u izjavi za Vijesti.ba.