Univerzalna glad i potreba za emocijama: Traganje za srećom!

Piše za MAGistral: Prim.mr.sc.dr.Dijana Jelić

“Budite optimista, prigrlite svoj problem, ako hoćete da ga riješite, mislite pozitivno, nadjite sreću u vlastitom sebi.“ A šta ako su sve te rečenice proizašle iz našeg samoosjećanja radosti, a nisu njeni uzroci? Da li se zaista procesom mišljenja možemo odlučiti sami za sreću? Pa ako pozovemo u pomoć religiju, istoriju, filozofiju, umjetnost, gdje naći rješenje?

Šta nas to čini sretnim ili nesretnim?

Dobro i loše raspoloženje!

Sreća nije ideja, nego iluzija, pošto sreća nije stvar razuma ,nego stvar uobraženja ili ludosti. Sapfe

Ogledalo mišljenja o sebi!

Obično je izabrani partner ogledalo mišljenja koje nosimo o sebi.

Moć genetike!

Potvrdjeno je da osjećanje sreće zavisi od genskog materijala koji smo nasljedili od roditelja i da prosječno osjećanje  naše srećnosti u narednim godinama života zavisi čak u 9o % slučajeva od naših gena.

Sa svih strana nas bombarduju različiti priručnici sa naslovima „Budite optimista,prigrlite svoj problem, ako hoćete da ga riješite,mislite pozitivno itd.“ A šta ako su sve te rečenice proizašle iz našeg samoosjećanja radosti, a nisu njeni uzroci?

Da li se zaista procesom mišljenja možemo odlučiti sami za sreću?

Pa ako pozovemo u pomoć religiju, istoriju, filozofiju, umjetnost, gdje naći rješenje?

Naučna odluka!

Naučnici su se odlučili za mozak, pjesnici za srce, a djeca, djeca su se odlučila za osmijeh.

Na osnovu statističkih podataka utvrdjeno je na ispitanicima u anketama o sreći da nikada ni jedan čovjek/ muškarac ili žena/ nije patio od previše sreće. Ali postoje ispitanici koji su godinama liječeni od depresije/ tužno tugovanje/ i stalno živjeli u začaranom krugu ličnog osjećanja nesreće.

Ako baš želite da znate koliko je ljudi danas na svijetu nesretno pročitajte brojke o liječenju depresivnih, a one iznose 34o miliona depresivnih u prevodu nesretnih. Neki se lijeće doživotno antidepresivima, što je svakako bolje od doživotne nesreće.

Otpornost na stres!

Ono što je moderna nauka otkrila jeste da su dobro i loše raspoloženje oblici moždane aktivnosti i da na svijet dolazimo sa genetski zadatim raspoloženjem koje životne okolnosti mogu pomjeriti malo lijevo, malo desno, ali da se uvijek vraćamo svojoj osnovi unaprijed zadate vrijednosti.

Količina sreće u životu pojedinca zavisi od anatomije i gradje mozga, gustine nervnih ćelija u pojedinim dijelovima mozga, i od količine hormona i neuroprenosnika koji nadražuju moždane centre. Neuroprenosnici su serotonin, noradrenalin i dopamin, ali ulogu igraju i druge materije koje nazivamo hormonima sreće.

Sa raspoloženjem je presudno povezana otpornost na stres, koja je takodje u najvećoj mjeri genetski zadata.

Što je čovjek manje otporan na stres to je veća vjerovatnoća da će biti nesrećan.

Internistička ordinacija
Prim.mr.sc.dr.Dijana Jelić
Spec.internista
033/525164:mob.061188758
Ul.Azize Šaćirbegović bb
71000 Sarajevo