Prijedlozi OHR-a antievropski

Ti su prijedlozi suštinski antievropski. Mi imamo predstavničke domove naroda koji proporcionalno odražavaju političku volju građana po regijama, odnosno, izbornim jedinicima.

Ja duboko vjerujem da nacionalisti vjeruju da su nakon 20 i nešto godina nefunkcionalne države slomili ono što ja mislim da je stvarni, historijski duh Bosne i Hercegovine, a to je bratstvo u različitosti. Oni vjeruju da će nakon izbora 2018. dovršiti ono što su bezuspješno pokušali puškama i tenkovima devedesetih, a to je podjela BiH na tri mini etničke države, istakao je predsjednik Naše stranke, Predrag Kojović u intervjuu za Vijesti.ba.

Vijesti.ba: OHR je predložio dva rješenja koja se tiču izmjena Izbornog zakona BIH, odnosno izbora delegata u Dom naroda FBiH. Prvi model bio uvođenje jedne vrste elektorskog glasaja, po američkom modelu, a drugi model je da se zadrži načelo da iz svakog kantona bude najmanje po jedan predstavnik svakog od triju konstitutivnih naroda, ali bi se uveo prag koji bi odredio koliki mora biti postotak birača iz jednog naroda da bi njihov glas birao. Kako gledate na predložena rješenja?

Kojović: Ti su prijedlozi suštinski antievropski. Mi imamo predstavničke domove naroda koji proporcionalno odražavaju političku volju građana po regijama, odnosno, izbornim jedinicima. Drugi domovi u našim parlamentima, odnosno domovi naroda, nisu u obavezi prema tom principu. Autor Ustava je domove naroda organizovao ne na principu proporcionalnosti nego po principu ravnopravnosti, dakle da svi budu podjednako zastupljeni bez obzira koliko članova broji taj narod. Nijedno od ova dva rješenja koja spominjete niti nama u Našoj stranci, niti evropskoj zajednici nisu prihvatljiva. Logično, pametno i ekonomično rješenje je da ukinemo domove naroda, da u predstavničkim domovima uvedemo više minimalne etničke kvote i da takvi etnički klubovi imaju pravo upotrebe mehanizma za zaštitu vitalnog etničkog interesa po preciznije određenim pitanjima. Odnosno, da imaju pravo apelacije pred ustavnim sudovima koji jedini mogu odlučiti da li je ili ne povrijeđen nečiji vitalni etnički interes. Podrazumijeva se da mi kao stranka čijom je zaslugom u KS implementirana presuda Sjedić – Finci očekujemo da i Ostali budu izjednačeni sa tzv. konstitutivnim narodima. Svi jednaki, na svakom pedlju zemlje, ne može pravednije i jednostavnije od toga.

Vijesti.ba: Međunarodna zajednica očito je fokusirana na izbor delegata u Dom naroda i smatra da se ovo pitanje može jednostavnije riješiti u odnosu na izbor članova Predsjedništva BIH. Međutim, HDZ insistira da pitanje izbora delagata i članova Predsjedništva idu u paketu. Da li HDZ stavljanjem fokusa na Predsjedništvo sa druge strane zapravo želi da osigura kontrolu na Domom naroda?

Kojović: HDZ nije zadovoljan samo sa konstitutivnošću hrvatskog naroda, oni žele da HDZ postane ustavno konstitutivan. Naravno, uvođenjem u dejtonski ustav odavno napuštene sovjetske ustavnopravne terminologije, u kojoj je po besmislenosti pojam konstitutivnih naroda sigurno u samom vrhu, otvoren je prostor i za takve političke besmislice kakve traži HDZ. Nijedna država u Evropi nema kolektivnog šefa države i ja ne znam zašto bi ga mi imali. Mi hoćemo da BiH postane normalna zemlja, da ima jednog predsjednika, da se u Ustavu utvrdi redoslijed Bošnjak, Srbin, Hrvat i Ostali i da se bira na cijeloj teritoriji BiH. Predsjednik BiH bi imao simboličke, ceremonijalne ovlasti i bavio bi se međunarodnim protokolom i reintegracijom zemlje. To je, za razliku od dejtonskog, politički sistem koji je baziran na evropskim vrijednostima. Šta HDZ zapravo hoće i koji su načini da to ostvari je nešto u šta ja ne želim ulaziti, ali je dijalog s njima izuzetno težak jer ih opterećuje to što ne razumiju ili neće da razumiju porijeklo i značenje pojma konstitutivan, ali još više od toga opterećuju ih okolnosti izvan politike, a koje se tiču lične slobode i blagostanja u slučaju da BiH zaista počne funkcionisati kao evropska, pravna, država. Ne možete, kako kaže prof. Haverić (Tarik Haverić op. D.S.), probuditi nekoga ko se pravi da spava.

Vijesti.ba: Gospodine Kojoviću, nedavno ste u Skupštini kantona Sarajevo doživjeli napade na nacionalnoj osnovi. Koliko zapravo i jedna takva vrsta odnosa ide u prilog onim politikama koje bi da putem izbornog zakonodavstva stvore etničke izborne jedinice, gdje se glas, stav i mišljenje svih onih drugih koji su pripadnici druga dva konstitutivna naroda ili ostali, ne bi uvažavao, ili bi ti “drugi” jedino imali pravo na šutnju?

Kojović: To nije bilo ni prvi, a vjerovatno nije ni posljedni put, ali jeste bio prvi put da sam javno reagovao. Žao mi je što sam morao biti ličan. Ne volim to jer ne mislim da su zakonodavna tijela mjesto za takvu vrstu istupa. Mi se tamo trebamo baviti problemima građana, a ne svojim. Ja duboko vjerujem da nacionalisti vjeruju da su nakon 20 i nešto godina nefunkcionalne države slomili ono što ja mislim da je stvarni, historijski duh Bosne i Hercegovine, a to je bratstvo u različitosti. Oni vjeruju da će nakon izbora 2018. dovršiti ono što su bezuspješno pokušali puškama i tenkovima devedesetih, a to je podjela BiH na tri mini etničke države. Mi u Našoj stranci mislimo da se nacionalisti varaju, vjerujemo da ispod ovog nacionalističkog divljanja koje traje već skoro 30 godina još uvijek živi BiH u kojoj su naše etničke i druge različitosti naše bogatstvo, naša prednost. Mi se borimo za BiH koju smo, makar i na trenutak, mogli vidjeti u onim poplavama 2014. kada su ljudi pomagali ljude ne gledajući na to kako se zovu. Ali izbori su u oktobru i građani tog dana drže svu vlast u svojim rukama i rezultati će pokazati jesu li oni ili mi u pravu.

(Vijesti.ba)