Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope usvojila je rezoluciju o BiH.
Za rezoluciju su glasala 62 poslanika, dva su bila protiv i tri uzdržana.
Rezolucijom se pored ostalog, kritikuje činjenica da u BiH još nisu provedene ustavne promjene kojima bi se provele presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetima Sejdić-Finci i Pilav.
Među poslanicima koji su bili protiv rezolucija, kako javljaju mediji, bila je i Milica Marković iz Bosne i Hercegovine. Naime, ona je, ljuteći se što njeni zahtjevi nisu uzeti u obzir, a koji su protiv države BiH, odlučila da glasa protiv države koju predstavlja u Savjetu Evrope.
Prije nekoliko dana, BiH poslanica Milica Marković je bila u fokusu javnosti zbog potencijalne korupcijske uloge u predmetima oko Azerbejdžana i Armenije u kojima je kao posrednik (izvještavalac i monitoring) izvještavala Savjetu Evrope i na osnovu čega je Savjet Evrope donosio odluke i rezolucije u predmetima za koje je bila zadužena i Marković.
Kako smo već javili, Dunja Mijatović je izabrana za novog komesara za ljudska prava u Savjetu Evrope.
Nešto ranije Jakob Finci je analizirao efekte rezolucije, a koje je očigledno i predvidio.
Od EU ipak boli glava
Finci također ne vjeruje da će Vijeće Europe kroz rezolucije bilo što poduzeti, navodeći kako ono što oni konstatiraju „piše u nekim knjigama, ali od njih ne boli glava“. Prognozira da će izostanak provedbe presude biti dio rezolucije, ali „neće izreći nikakve direktne sankcije kao što ih ni do sada nije izricalo“.
„No, glava može da zaboli od Evropske unije, jer novci stoje kod njih. Oni lako mogu oduzeti grantove i donacije, puno puta su nam oduzeli sredstva koja su nam namijenili jer nešto nismo napravili. U tom našem shvaćanju politike međunarodne zajednice, politike između štapa i mrkve, očito je bolje razumijemo štap, iako smatramo da smo zaslužili mrkvu. No nema toga jer EU ima i drugih problema“, kaže Finci.
Nije optimist ni da će se prije 2020. godine bilo što pomaknuti, kad je stajalište Europske unije u pitaju, jer stižu najmanje tri polugodišnja predsjedanja Unijom koja ne mogu puno pomoći BiH (prvo Bugarska, potom Austrija, pa Rumunjska). „Isto tako, ni Bosna i Hercegovina se neće pomaći iz pozicije u kojoj jeste dok ne implementira presudu“, zaključuje Finci.
Sve dok se Bosna i Hercegovina ne pomakne, Ustavom i Izbornim zakonom ostaje omogućeno samo kandidatima koji pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda ili se tako identificiraju da se kandidiraju i budu birani u tročlano Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Drugim etničkim skupinama, tzv. ostalima te pripadnicima nacionalnih manjina to nije omogućeno.
