Smjernice “Strategije vanjske politike BiH do 2023”: Institucionalno i jedinstveno djelovanje na regionalnom i međunarodnom planu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je na posljednjoj sjednici Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018-2023. godine, a danas je javnosti predstavljen kompletan dokument.

Prepoznavajući i anticipirajući aktualna globalna kretanja i izazove, Predsjedništvo BiH se odlučilo na reviziju “Opštih pravaca i prioriteta za provođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine” iz 2003. godine.

U dokumentu koji članovi Predsjedništva označavaju jednim od najvažnijih u svom mandatu navodi se “da je neupitna perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU. U tom smislu potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika”.

Strategija vanjske politike BiH trebalo bi da postavi širi okvir i smjernice za djelovanje relevantnih institucija BiH u vanjskopolitičkom domenu. Kako bi implementacija Strategije bila zadovoljavajuća, neophodno je da Ministarstvo vanjskih poslova BiH svake dvije godine pripremi prijedlog akcionog plana provedbe Strategije sa detaljnim ciljevima i prioritetima koji, prema svojim ustavnim nadležnostima, usvaja Predsjedništvo BiH.

Šta se promijenilo od 2003. godine?

Od donošenja dokumenta Predsjedništva BiH koji nosi naziv „Opšti pravci i prioriteti za provođenje vanjske politike BiH” iz 2003. godine, došlo je do značajnih političkih, ekonomskih i društvenih promjena kako u samoj Bosni i Hercegovini tako i na međunarodnom planu. Neke od globalnih, regionalnih i unutarnjih promjena koje vanjska politika BiH treba uzeti u obzir su sljedeće:

Privredna nestabilnost;
Posljedice tzv. arapskog proljeća dovele su do novih konfliktnih tačaka na Bliskom istoku i šire;
Rastući problem terorizma i radikalizma u svijetu;
Izbjeglička kriza;
Zahlađenje odnosa zapadnih sila i Rusije;
Pogoršani odnosi u regionu Perzijskog poluostrva;
Ekonomski i politički rast NR Kine, te jačanje i drugih zemalja u razvoju;
Izazovi sa kojima se susreće EU,
Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije;
Hrvatska članica Evropske unije, zemlje u susjedstvu dobile kandidatski status;
Crna Gora postala punopravna članica Sjevernoatlantskog saveza;
Napredak BiH na putu evropskih integracija i unapređenje strukturalne saradnje sa NATO.

Stubovi vanjske politike BiH

Stubovi vanjske politike Bosne i Hercegovine su strateški pravci djelovanja vanjske politike BiH na temelju navedenih načela i institucionalnog uređenja, a u okviru kojih će se raditi na ostvarivanju prioriteta i ciljeva. Neophodno ih je posmatrati ne kao statične opise vanjske politike, već kao dinamičke trajektorije i usmjerenja unutar kojih se razvijaju aktivne politike prema EU, NATO-u, regionu, globalnim pitanjima, međunarodnim organizacijama i sl. Utoliko se prioriteti i sadržaji stubova uveliko prepliću i međusobno nadopunjavaju, ali ujedno oslikavaju kompleksnost međunarodnih odnosa danas i pozicije manjih zemalja unutar tih odnosa.

Na osnovu navedenih globalnih, regionalnih i lokalnih promjena, te na osnovu analize trenutne pozicije Bosne i Hercegovine u Evropi i svijetu, kao i na osnovu političkog konsenzusa o budućnosti Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima, stubovi vanjske politike BiH su sljedeći:

Sigurnost i stabilnost;
Ekonomski prosperitet;
Zaštita interesa državljana BiH u inostranstvu i međunarodnopravna saradnja;
Promocija Bosne i Hercegovine u svijetu.

Evidentno je da stubovi vanjske politike BiH msu izolovani segmenti, već jedan cjelovit i kompleksan sistem u kojem se njegovi pojedinačni aspekti nadopunjuju. Tako je, na primjer, sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine preduslov za jačanje ekonomske aktivnosti i poboljšanje životnog standarda, što ujedno vodi unapređenju vanjskopolitičke pozicije i ugleda Bosne i Hercegovine u svijetu.

Sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine

Sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine, njenog neposrednog susjedstva, evropskog kontinenta ali i čitavog svijeta je neophodan preduslov za ekonomski i kulturni razvoj, međunarodnu trgovinu kao i za kvalitetnu bilateralnu i multilateralnu saradnju u raznim oblastima sa drugim državama.

Punopravno članstvo u Evropskoj uniji

Jedan od glavnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina, kao potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom, te kao zemlja koja je predala zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji i odgovore na Upitnik Evropske komisije, teži ka dobijanju statusa kandidata u što skorijem roku a potom i otvaranja pristupnih pregovora o članstvu. Institucije BiH nadležne za provođenje vanjske politike BiH, posvetiće dodatnu pažnju aktivnostima koje slijede nakon dobijanja statusa kandidata, kako bi se pregovorima sa EU pristupilo sa adekvatnom pripremom i sa usaglašenim stavovima.

Posebna pažnja će biti posvećena inicijativama pomenutim u dokumentu koji je dana 06.02.2018. godine, od strane Evropske komisije predstavljen Evropskom parlamentu u Strazburu, a koji nosi naziv „Kredibilna perspektiva proširenja i pojačan angažman Evropske unije na Zapadnom Balkanu”. Predmetne inicijative se odnose na:

Pojačanu podršku vladavini prava,
Pojačan angažman u oblasti bezbjednosti i migracija,
Podršku socioekonomskom razvoju,
Unapređenje transportne i energetske povezanosti,
Digitalnu Agendu za Zapadni Balkan,
Podršku pomirenju i dobrosusjedskim odnosima.

S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, BiH treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU.

Promocija Bosne i Hercegovine

Potrebno je povećati vidljivost Bosne i Hercegovine u Briselu i zemljama članicama kroz promociju pozitivnih razvoja u BiH i regiji. Važno je podsticati djelovanje predstavništava sa svih nivoa vlasti iz BiH pri odgovarajućim tijelima EU i njihovu saradnju s nadležnim nivoima vlasti zemalja članica EU, posebno u cilju efikasnijeg iskorištavanja finansijske pomoći EU i njezinih zemalja članica.

NATO – aktivaciji i implementaciji MAP-a

Nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, ostaje prioritet institucija BiH. Prioritetne aktivnosti biće prvenstveno usmjerene ka aktivaciji i implementaciji MAP-a. Aktivacija MAP-a, za koju postoji širok politički konsenzus u Bosni i Hercegovini, omogućava da svi subjekti odbrane u BiH (u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti) nastave sa provođenjem aktivnosti u odnosu na NATO, koje su utvrđene Zakonom o odbrani BiH.

Intenziviraće se saradnja sa NATO ne samo u vojno-obrambenoj dimenziji, nego i u aktivnostima koji proizlaze iz sveobuhvatnog poimanja sigurnosti: ekonomska dimenzija sigurnosti, transport, vladavina prava, borba protiv korupcije, prirodne nepogode, borba protiv savremenih i nekonvencionalnih sigurnosnih prijetnji, cyber odbrana i slično. DKP mreža BiH će poseban akcenat u svojim aktivnostima staviti na ispunjenje ovog vanjskopolitičkog prioriteta.

Učešće u UN, NATO, EU ili snagama koalicije u misijama podrške miru, uključujući i borbu protiv terorizma, dio je ukupnog napora na preventivnom djelovanju na otklanjanju modernih oblika prijetnji sigurnosti, čime BiH doprinosi demokratizaciji i izgradnji sigurnosti i stabilnosti na širem planu.

Borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma

Borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma, kako van BiH tako 1 potencijalno unutar njenih granica, jedan od osnovnih instrumenata za jačanje sigurnosti zemlje. Pored međunarodnih misija, u koje će se Bosna i Hercegovina uključivati prema svojim mogućnostima i interesima, jačanje saradnje u borbi protiv terorizma se ogleda i u aktivnom dijeljenju informacija u okviru regionalnih, evropskih i globalnih platformi.

Regionalna saradnja

Nadalje, uzevši u obzir dugogodišnje političke, ekonomske i kulturne veze sa susjednim državama, intenziviranje odnosa sa njima i regionalna saradnja uopće u bilateralnom i multilateralnom smislu je važan aspekt jačanja stabilnosti i sigurnosti. Što češće razmjene bilateralnih posjeta i zajedničke sjednice vlada sa zemljama Zapadnog Balkana, kao i aktivno učešće u regionalnim inicijativama, doprinijeće povećanju povjerenja i razumijevanja u regionu, što je preduslov za sve druge vidove saradnje. Regionalna saradnja je za zemlje procesa stabilizacije i pridruživanja jedan od ključnih uslova integracije u Evropsku uniju, ali i cilj sam po sebi. U ovom smislu, neophodno je da se kroz sve raspoložive mehanizme radi na tješnjoj razmjeni iskustava i znanja, te razvoju zajedničkih projekata.

Put prema unapređenju bilateralnih odnosa Bosne i Hercegovine sa drugim državama, posebno susjednim, svakako je i rješavanje svih otvorenih pitanja u međusobnim odnosima. S ciljem napretka u ovom smislu, prvi korak treba da bude analiza do sada postignutog napretka, te definisanje jasnog i koherentnog stava Bosne i Hercegovine o otvorenim pitanjima i pravcima njihovog konačnog rješavanja.

Bosna i Hercegovina će nastaviti saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana u okviru takozvanog Berlinskog procesa, koji svojim formatom i sadržajem predstavlja komplementaran dugoročni aspekt integracija Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Jačanje bilateralne saradnje sa strateškim partnerima predstavlja nezaobilazni dio dostizanja stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine kao aktivnog međunarodnog aktera. Isto podrazumijeva nastojanja za dalje unapređenje saradnje sa zemljama sa kojima BiH već ima visok nivo međusobne saradnje, kao i sa zemljama za koje postoje pretpostavke za dostizanje saradnje strateškog karaktera. BiH će kroz intenzivirani politički dijalog težiti daljem razvijanju saradnje u svim značajnim područjima, poput privrede, bezbjednosti, kulture, obrazovanja, informacijskog, naučno-istraživačkog, tehnološko-razvojnog rada, sporta i ostalih oblika saradnje.

Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine

Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, kao otvorene ekonomije u neposrednoj blizini zajedničkog tržišta Evropske unije, uveliko je determinisan njenom sposobnošću da kroz povećanje konkurentnosti poveća svoj neto izvoz, što će posljedično postići, između ostalog, privlačenjem kvalitetnih stranih direktnih ulaganja.

U kontekstu ekonomskog prosperiteta, Evropska unija ima značajnu ulogu za Bosnu i Hercegovinu iz najmanje dva razloga: EU je motor unutrašnjih ekonomskih i socijalnih reformi koje konvergiraju ka evropskim standardima i jedan je od glavnih trgovinskih i investicijskih partnera Bosne i Hercegovine.

Aktivnosti ekonomske diplomatije BiH podrazumijevaju sinhronizovanu koordinaciju djelovanja institucija BiH u čiju nadležnost spada izrada dokumenata kojima se promoviše izvoz, privlačenje stranih investicija, razvojni potencijali postojećih sektora privrede i industrije i Ministarstva vanjskih poslova BiH i DKP mreže BiH.

Zaštita interesa državljana BiH u inostranstvu i međunarodno-pravna saradnja

Kako bi se intenzivirala saradnja sa dijasporom BiH, a s ciljem njihovog doprinosa razvoju BiH na različitim poljima, potrebno je sistematski jačati komunikaciju i kapacitete institucija BiH. Neophodno je otvoriti prostor za brzu i efikasnu razmjenu informacija o potencijalima dijaspore, te o obostranoj koristi i mogućnostima saradnje u različitim oblastima razvoja Bosne i Hercegovine.

Zaštita državljana u inostranstvu je jedna od osnovnih funkcija diplomatskokonzularne mreže svake zemlje. Zaštita interesa i pomoć bosanskohercegovačkim državljanima koji borave u inostranstvu u ostvarivanja njihovih prava, te pomoć privrednim subjektima koji posluju na tržištima drugih država je osnova konzularnog aspekta vanjske politike BiH.

U današnjem povezanom svijetu kada ljudi putuju više nego ikad, konzularna zaštita je neophodna svuda u svijetu. Svaka buduća reorganizacija DKP mreže u svijetu treba voditi računa o stvaranju uslova za dalje unapređenje zaštite navedenih interesa BiH. Mreža počasnih konzulata, korištenje modernih IT rješenja u komunikaciji sa dijasporom, te preuzimanje najbolje prakse drugih zemalja biće uzeti u razmatranje u nastojanju da se poboljša komunikacija a sve s ciljem promocije i zaštite interesa državljana BiH u svijetu.

Međunarodnopravni aspekt vanjske politike BiH će također biti fokusiran na potpisivanje sporazuma o bezviznom režimu za nosioce pasoša BiH sa što većim brojem država, prije svega sa onim za koje se procijeni da postoji značajan ekonomski, diplomatski, kulturni, turistički ili neki drugi interes BiH. Reciprocitet, sigurnost i ekonomski interes će biti ključne odrednice vizne politike BiH.

Implementacija ciljeva iz gore navedenih stubova vanjske politike jednim svojim dijelom utiče na jačanje četvrtog stuba – a to je poboljšanje ugleda Bosne i Hercegovine u svijetu. Između pomenutih stubova postoji i povratna sprega, pa tako bolja slika BiH doprinosi ekonomskom razvoju, privlačenju investicija i smanjivanju odliva mozgova iz BiH.

Jačanje imidža Bosne i Hercegovine

Jačanje imidža Bosne i Hercegovine kroz širok spektar aktivnosti diplomatije BiH je uslovljeno internim konsenzusom o zajedničkim vrijednostima i komparativnim prednostima BiH. Postoji značajan prostor za aktivnosti DKP mreže na usmjeravanju gore navedenih strateških stubova ka oblikovanju novog narativa o Bosni i Hercegovini i njenim građanima. To podrazumijeva, između ostalog, aktivnu promociju kulture BiH, njenih konstitutivnih naroda i svih ostalih koji žive u BiH, te dostignuća na poljima nauke, sporta i inovacija.

Vanjska politika BiH, prije svega kroz svoju DKP mrežu ali i druge učesnike u vanjskopolitičkim aktivnostima bi trebalo da intenzivnije radi na sljedećem: