“Ono što smo otkrili je da među regione koji su se značajno promijenili u poređenju sa godišnjim varijacijama koje smo imali u prošlosti, spadaju jugoistočna Kina, centralni dio Sjeverne Amerike, sjeverni djelovi Južne Amerike, južna Afrika i Mediteran”, kaže Manodž Džoši, stručnjak Univerziteta Istočne Anglije.
Više od četvrtine kopna naše planete moglo bi u narednih nekoliko decenija da bude znatno više izloženo sušama, pokazalo je novo istraživanje britanskog Univerziteta istočne Anglije i kineskog Južnog univerziteta nauke i tehnologije, prenosi Glas Amerike.
Naučnici upozoravaju da su promjene padavina i isparavanja povezane sa klimatskim promjenama mogu da utiču na povećanje vjerovatnoće domino efekta dugotrajnih suša i šumskih požara.
Oni su procjenili da su temperature širom svijeta od predindustrijskih vremena povećale za jedan stepen. Većina njih krivi uticaj ljudskog faktora kao što je upotreba fosilnih goriva.
Istraživači su ispitivali koji efekat izaziva povećanje temperature od dva stepena na izloženost sušama u različitim regijama, odnosno mjera suhoće zemljine površine.
“Ono što smo otkrili je da među regione koji su se značajno promijenili u poređenju sa godišnjim varijacijama koje smo imali u prošlosti, spadaju jugoistočna Kina, centralni dio Sjeverne Amerike, sjeverni djelovi Južne Amerike, južna Afrika i Mediteran”, kaže Manodž Džoši, stručnjak Univerziteta Istočne Anglije.
Pariški klimatski sporazum, potpisan 2015. godine, ima za cilj ograničenje globalnog zagrijavanja na dva stepena iznad nivoa tokom predindustrijskog perioda. Džoši navodi da je taj nivo kritičan.
“Otkrili smo da u ovih šest regiona koje smo posmatrali, možete zapravo ograničiti količinu aridifikacije ukoliko se porast temperature na globalnom nivou zadrži na dva stepena”, rekao je on
Džoši navodi da će buduća prosječna klima biti poput više sušnih godina kroz koje prolazimo.
“To je kao da se suočavate sa umjerenom sušom koja nikada ne prestaje. Ako ste zainteresovani za posljedice takve suše u poljoprivredi, poput toplotnog stresa, domino efekta suše ili potencijalnih šumskih požara na primjer – za sve faktore aridna klima je veoma važna”, kaže Džoši.
“KIimatske promjene će određene stvari učiniti vjerovatnijim – pri tom mislim na šumske požare i sušne regione. Međutim, ne možete uzeti određene pojave i reći da je do njih došlo zbog klimatskih promjena. To nije način na koji funkcioniše klimatska nauka”, smatra Manodž Džoši.
Istraživački tim upozorava da bi sušenje ogromnih površina zemlje direktno uticalo na poljoprivredu, biorazličitost i kvalitet vode.
