Ako bi se ikada desilo da upadnemo u crnu rupu, naše tijelo bi najvjerovatnije bilo rascijepano u komadiće. Bar tako glasi teorija koju zastupaju mnogi današnji naučnici.
Najnovije istraživanje nudi nam teoriju da bi mogle da postoje crne rupe koje bi mogle da nam donesu neku vrstu vječnosti.
One bi obrisale, odnosno uništile sav prethodni život osoba koje bi u njih upale, i zarobile ih u paralelnom svemiru sa beskonačnim brojem mogućih budućnosti.
To je zato što svemir “sa druge strane” ne bi bio regulisan pravilima uzroka i posljedica koja važe u našem sistemu.
Matematičar Piter Hinc sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju, došao je do tog otkrića pomoću proračuna zasnovanih na tačno određenom tipu crnih rupa sa električnim nabojem.
U stvarnom svijetu, naša prošlost određuje našu budućnost i ovaj determinizam vlada zakonima fizike. To znači da fizički zakoni u našem svemiru dozvoljavaju postojanje samo jedne moguće budućnosti.
Primjera radi, kada bi naučnici znali kako je tačno nastao svemir, mogli bi da izračunaju šta će se sve dogoditi do smrti svemira i kraja vremena.
Kada bi svemirski putnik nekako upao u crnu rupu, postoji mogućnost da bi preživio. A ako bi uspio da izbjegne singularnost crne rupe, našao bi se u drugoj vrsti svemira, sa druge strane crne rupe.
Nije poznato šta bi se dalje događalo, s obzirom na to da više ne bi bilo uzročno-posljedičnog sistema.
Rezultat bi najvjerovatnije bio takav da bi prošlost, sadašnjost i budućnost postojali u isto vrijeme.
Hinc je proučavao nerotirajuće crne rupe koje u okviru horizonta događaja imaju Košijev horizont – mjesto na kojem prošlost prestaje da određuje budućnost.
Današnji fizičari smatraju da nijedna osoba ne bi mogla da prođe Košijev horizont iz prostog razloga što to ne bi preživjela. Za vrijeme kretanja prema ovoj tački, vrijeme bi počelo da usporava, a putnik bi se na jednom mjestu našao sa česticama svjetlosti, izuzetno snažnim gravitacionim talasima i svim ostalim što bi crna rupa privlačila u tom trenutku.
Ipak, doktor Hinc tvrdi da su Rajsner-Nordstrom-de Siter crne rupe izuzetak.
“Naravno da nijedan fizičar neće otići tamo da to provjeri. Riječ je o matematičkom pitanju. Ipak, ovaj problem ima i fizičke, pa skoro i filozofske implikacije, zbog čega me je privukao”, objasnio je.
“Ima nekih tačnih rješenja Ajnštajnovih jednačina koja su izuzetno glatka, bez anomalija, bez plimskih sila koje se kreću u beskonačnost, gdje se sve savršeno dobro odvija prema Košijevom horizontu. Nakon toga, sve je nejasno”, dodao je Hinc.
Istraživanje je objavljeno u magazinu “Physical Review Letters”.
